Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Fatalna opera

  • Putovanje kroz vreme

Žorž Bize (Georges Bizet) bio je francuski kompozitor i pijanista. Njegov otac bio je amaterski pevač i kompozitor, a majka sestra poznatog učitelja pevanja, Delsartea. Dve nedelje pre svog desetog rođendana Bize je primljen na Pariski Konzervatorijum, gde je učio klavir i kompoziciju.

Svoju prvu simfoniju napisao je sa samo 16 godina, kao školski zadatak na Konzervatorijumu. Izgleda da je i sam Bize zaboravio na nju, tako da je ova simfonija otkrivena tek 1935. godine, u arhivi Konzervatorijuma. Momentalno je proglašena remek-delom mladog kompozitora.

Za svoju operu „La docteur Miracle“ Bize je dobio nagradu Prix de Rome, koja mu je omogućila trogodišnje studiranje u Rimu. Za vreme ovih studija nastaje opera „Don Procopio“, kao i Bizeovo jedino veće crkveno delo – „Te Deum“.

Po završetku studija, vraća se u Pariz, gde piše operu „Lovci na bisere“ („Les pêcheurs de perles“), za pozorište „Lyrique“. Na žalost, ova opera nije bila dobro prihvaćena. U istom periodu nastaje i delo „Lepa devojka iz Perta“ („La jolie fille de Perth“), simfonija „Rim“ („Roma“) i klavirska kompozicija „Dečije igre“ („Jeux d’enfants“). Poznata kompozicija „Arležanka“ („L’Arlésienne„) bila je prvobitno komponovana kao prateća muzika za pozorišni komad Alfonsa Dodea. Kasnije je sam Bize ovo delo preradio u svitu.

Najpoznatije Bizeovo delo je svakako opera „Karmen“ („Carmen“), nastala 1875. godine, prema istoimenom komadu Prospera Merimea. Premijera ove opere bila je potpuni neuspeh. Nanaviknuta na ovakav sadržaj i na neobičnu orkestraciju, publika se u početku dosađivala, a kasnije čak i zviždala i glasno negodovala. Ovu katastrofu upotpunile su i loše kritike, koje su izašle u štampi sledećeg dana. Operu su, međutim, pohvalili pravi poznavaoci muzike – Debisi, Sen-Sans, Čajkovski i Brams, koji je odgledao operu 20 puta i tvrdio da je to najbolja opera ikad napisana.

„Karmen“ je kasnije zaista i postigla nezapamćen uspeh i postala najpoznatija opera ikada, ali Bize to nije doživeo. Napor koji je uložio u nastanak i pripremu opere, kao i veliko razočarenje zbog njene propasti na premijeri bili su preveliki udarac za njega. Umro je na današnji dan, 03. juna 1875. godine, u 36-oj godini, od srčanog udara, samo par meseci posle tragične premijere.

(slike preuzete odavde i odavde)

3. јуна 2008.

Post navigation

Zamena → ← Maestro kraljeve muzike

8 komentara na “Fatalna opera”

  1. Повратни пинг: Sofija Opera Spa Vikend,Htl RAMADA 4* sa nocenjem 39e,Hit ponuda
  2. nevena каже:
    3. априла 2012. у 20:06

    Najpoznatija opera svih vremena-mislim da bi to bio naš odgovor.

    Одговори
  3. јасно као чист тон каже:
    29. марта 2012. у 09:18

    Мислим на употребу те речи у последњем пасусу: „Кармен“ je касниje заиста и постигла незапамћен успех и постала најпознатија опера ИКАДА,…

    Решења: „његова најпознатија опера“, „најпознатија опера до тада“, „најпознатија опера свих времена“?

    Одговори
  4. 10 векова ћирилице - није свеједно! каже:
    29. марта 2012. у 09:13

    Не волим тренутно помодну реч „икада“, уљеза из енглеског језика. Сасвим лепо може да се каже „до тада/сада“, или „свих времена“, или …

    Одговори
  5. IvanB. каже:
    14. децембра 2008. у 01:17

    Ko što ona kad dođe na audiciju u Žikinoj dinastiji kaže: „Otpevaću vam Karmen od Žorža Bizetića“.

    – „Ljubav… Ljubaaaaaaav, Ljubaaaaav.“ – to sam jedino zapamtio što je pevala u filmu. Mada je ipak to bila ludnica :)))

    Одговори
  6. marija каже:
    20. октобра 2008. у 17:43

    @Alex
    Postaviću mp3 čim nabavim. Problem je samo u tome što je Arležanka zapravo svita, koja ima 4 stava, što znači da je to poduže delo… Imaš li strpljenja, volje i želje da odslušaš celu svitu? 🙂

    Одговори
  7. ALEX каже:
    20. октобра 2008. у 14:23

    volela bih da cujem arlezanku ako moze odmah?

    Одговори
  8. ALEKSANDRA каже:
    20. октобра 2008. у 14:22

    OVAJ TEKST JE DOBAR ALI HVALI MUZIKA JER LJUDI HOCE DA CUJU NJEGOVA DELA A NAJVISE ARLEZANKU

    Одговори

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Nesrećna „Aida“

Sa samo 26 godina, postao je profesor savremene i elektronske muzike na Konzervatorijumu u Veneciji. Njegovo najpoznatije delo je opera "Lou Salomé", koja je premijerno izvedena u Minhenu...

Osnivač „Petorice“

Iako samouk, Balakirjev je, po rečima Rimskog-Korsakova, bio odličan pijanista i improvizator, umeo je veoma dobro da čita s lista i posedovao je neverovatan osećaj za pravu harmoniju...

Zaboravljen

Ovaj austrijski kompozitor italijanskog porekla počeo je da uči muziku kod dvorskog orguljaša, a pošto je bio talentovan, sa 15 godina su ga poslali u Napulj, gde je studirao crkvenu muziku i operu...

Olujna noć

Bio je jedan od prvih kompozitora koji nije bio pod patronatom dvora ili crkve. Izdržavao se svojim radom, komponovanjem, držanjem koncerata, podučavanjem, a bilo je i puno onih koji su mu dobrovoljno finansijski pomagali...

Dobri tata

Hajdn je komponovao s neverovantom lakoćom, o čemu svedoči i njegov izuzetno bogat opus. Napisao je 150 simfonija, 15 misa, 18 opera, 39 klavirskih sonata, 47 trija, 170 gudačkih trija i 83 gudačka kvarteta...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder