Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Maestro kraljeve muzike

  • Putovanje kroz vreme

Engleski kompozitor Edvard Elgar (Sir Edward William Elgar, 1st Baronet), rođen je na današnji dan, 02. juna 1857. godine, kao četvrto od sedmoro dece. Pošto je njegov otac bio orguljaš, klavir-štimer i vlasnik muzičke radnje, Elgar već sa osam godina počinje da uči sviranje na klaviru i violini, a nedugo zatim počinje da uči i sviranje na orguljama.

Okružen notama, instrumentima i knjigama o muzici u radnji svog oca, Elgar je sam učio muzičku teoriju. U 15-oj godini trebalo je da ode u Lajpcig kako bi studirao muziku. Međutim, zbog nedostatka finansija, morao je da napusti školovanje i da se zaposli kod lokalnog advokata. U to vreme održao je i svoje prve koncerte kao violinista i orguljaš. Posle nekoliko meseci, napustio je posao kod advokata i posvetio se u potpunosti muzici, dajući časove klavira i violine i povremeno radeći u očevoj radnji.

U 29-oj godini upoznao je Alisu Roberts, koja je bila osam godina starija od njega i pripadala višem društvenom staležu. Venčali su se tri godine kasnije, protivno željama njene porodice. Ovaj brak je vrlo pozitivno uticao na Elgara. Alisa mu je pružala veliku podršku i pomoć. Čak je bila i njegov menadžer i sekretar i puno je radila na afirmaciji njegovih kompozicija.

Elgar je pisao orkestarska dela, oratorijume, kamernu muziku, simfonije, instrumentalne koncerte i solo pesme. Njegovo prvo veliko orkestarsko delo bile su „Enigma varijacije“, koje je posvetio svojim prijateljima. U ovom delu svaka varijacija predstavlja određeno raspoloženje nekog od njegovih prijatelja. Kompozicija je bila veoma dobro prihvaćena zbog svoje originalnosti.

Međutim, najpoznatije Elgarovo delo je zbirka od pet „Raskošnih i ceremonijalnih marševa“ („Pomp and Circumstance Marches“), koje je komponovao između 1901. i 1930. godine. Prvom od ovih marševa, „Land of Hope and Glory“, Elgar je pridodao i stihove, koje je napisao A. C. Benson i posvetio ga krunisanju kralja Edvarda VII. Ovaj marš postao je vrlo brzo popularan i korišćen je kao druga nacionalna himna. Zahvaljujući ovoj kompoziciji, Elgaru je dodeljena titula viteza „Master of the King`s music“ 1924. godine, a priređen je i trodnevni muzički festival u Kovent Gardenu, njemu u čast, na kome su prisustvovali i kralj i kraljica.

(slika preuzeta odavde)

2. јуна 2008.

Post navigation

Fatalna opera → ← Otac ruske opere

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Drugačiji od ostalih

Godine 1951. Hačaturjan postaje profesor na "Gnjesin akademiji" i na Moskovskom pedagoškom institutu. Smatra se jednim od trojice "titana" u Sovjetskoj muzici, zajedno sa Prokofjevim i Šostakovičem...

Otac ruske opere

Kako je kao mali živeo u selu, jedina muzika koju je mogao da čuje bila je disonantna zvonjava crkvenih zvona i pevanje seljaka, koji su prolazili pored njihovog imanja. Posle smrti svoje bake, prešao je da živi na imanju svog ujaka...

Ljubimac orkestra

Od 1911. godine nastupa kao dirigent sa baletskom trupom Sergeja Djagiljeva. Sa njima premijerno izvodi tri baleta, a veliki uspeh ovih premijera ukazao je na put kojim će njegova karijera dalje ići...

Trapav, ali suptilan

Sati je upisao Pariski Konzervatorijum 1879. godine, ali ubrzo zatim profesori su ga poslali kući, jer su smatrali da je netalentovan. Posle dve i po godine, ponovo je primljen na Konzervatorijum...

Filmski kopozitor

Bio je otac Avgusta i Frensisa Ford Kopole i Talije Šir, kao i deda Nikolasa Kejdža, Sofije Kopole i Džejsona Švarcmana. Kad je umro, njegov unuk Robert Švarcman promenio je ime u Karmajn, dedi u čast...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder