jun 032008
 

BizeŽorž Bize (Georges Bizet) bio je francuski kompozitor i pijanista. Njegov otac bio je amaterski pevač i kompozitor, a majka sestra poznatog učitelja pevanja, Delsartea. Dve nedelje pre svog desetog rođendana Bize je primljen na Pariski Konzervatorijum, gde je učio klavir i kompoziciju.

Svoju prvu simfoniju napisao je sa samo 16 godina, kao školski zadatak na Konzervatorijumu. Izgleda da je i sam Bize zaboravio na nju, tako da je ova simfonija otkrivena tek 1935. godine, u arhivi Konzervatorijuma. Momentalno je proglašena remek-delom mladog kompozitora.

Za svoju operu „La docteur Miracle“ Bize je dobio nagradu Prix de Rome, koja mu je omogućila trogodišnje studiranje u Rimu. Za vreme ovih studija nastaje opera „Don Procopio“, kao i Bizeovo jedino veće crkveno delo – „Te Deum“.

Po završetku studija, vraća se u Pariz, gde piše operu „Lovci na bisere“ („Les pêcheurs de perles“), za pozorište „Lyrique“. Na žalost, ova opera nije bila dobro prihvaćena. U istom periodu nastaje i delo „Lepa devojka iz Perta“ („La jolie fille de Perth“), simfonija „Rim“ („Roma“) i klavirska kompozicija „Dečije igre“ („Jeux d’enfants“). Poznata kompozicija „Arležanka“ („L’Arlésienne„) bila je prvobitno komponovana kao prateća muzika za pozorišni komad Alfonsa Dodea. Kasnije je sam Bize ovo delo preradio u svitu.

Najpoznatije Bizeovo delo je svakako opera „Karmen“ („Carmen“), nastala 1875. godine, prema istoimenom komadu Prospera Merimea. Premijera ove opere bila je potpuni neuspeh. Nanaviknuta na ovakav sadržaj i na neobičnu orkestraciju, publika se u početku dosađivala, a kasnije čak i zviždala i glasno negodovala. Ovu katastrofu upotpunile su i loše kritike, koje su izašle u štampi sledećeg dana. Operu su, međutim, pohvalili pravi poznavaoci muzike – Debisi, Sen-Sans, Čajkovski i Brams, koji je odgledao operu 20 puta i tvrdio da je to najbolja opera ikad napisana.

„Karmen“ je kasnije zaista i postigla nezapamćen uspeh i postala najpoznatija opera ikada, ali Bize to nije doživeo. Napor koji je uložio u nastanak i pripremu opere, kao i veliko razočarenje zbog njene propasti na premijeri bili su preveliki udarac za njega. Umro je na današnji dan, 03. juna 1875. godine, u 36-oj godini, od srčanog udara, samo par meseci posle tragične premijere.

 Ključne reči:

  7 komentara to “Fatalna opera”

  1. OVAJ TEKST JE DOBAR ALI HVALI MUZIKA JER LJUDI HOCE DA CUJU NJEGOVA DELA A NAJVISE ARLEZANKU

  2. volela bih da cujem arlezanku ako moze odmah?

  3. @Alex
    Postaviću mp3 čim nabavim. Problem je samo u tome što je Arležanka zapravo svita, koja ima 4 stava, što znači da je to poduže delo… Imaš li strpljenja, volje i želje da odslušaš celu svitu? :)

  4. Ko što ona kad dođe na audiciju u Žikinoj dinastiji kaže: „Otpevaću vam Karmen od Žorža Bizetića“.

    - „Ljubav… Ljubaaaaaaav, Ljubaaaaav.“ – to sam jedino zapamtio što je pevala u filmu. Mada je ipak to bila ludnica :) ))

  5. Не волим тренутно помодну реч „икада“, уљеза из енглеског језика. Сасвим лепо може да се каже „до тада/сада“, или „свих времена“, или …

  6. Мислим на употребу те речи у последњем пасусу: „Кармен“ je касниje заиста и постигла незапамћен успех и постала најпознатија опера ИКАДА,…

    Решења: „његова најпознатија опера“, „најпознатија опера до тада“, „најпознатија опера свих времена“?

  7. Najpoznatija opera svih vremena-mislim da bi to bio naš odgovor.

 Vaš komentar

(potrebno)

(potrebno, ali neće biti objavljeno)

Možete koristiti i sledeće HTML oznake: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>