i klasika može biti zanimljiva
Žorž Bize (Georges Bizet) bio je francuski kompozitor i pijanista. Njegov otac bio je amaterski pevač i kompozitor, a majka sestra poznatog učitelja pevanja, Delsartea. Dve nedelje pre svog desetog rođendana Bize je primljen na Pariski Konzervatorijum, gde je učio klavir i kompoziciju.
Svoju prvu simfoniju napisao je sa samo 16 godina, kao školski zadatak na Konzervatorijumu. Izgleda da je i sam Bize zaboravio na nju, tako da je ova simfonija otkrivena tek 1935. godine, u arhivi Konzervatorijuma. Momentalno je proglašena remek-delom mladog kompozitora.
Za svoju operu „La docteur Miracle“ Bize je dobio nagradu Prix de Rome, koja mu je omogućila trogodišnje studiranje u Rimu. Za vreme ovih studija nastaje opera „Don Procopio“, kao i Bizeovo jedino veće crkveno delo – „Te Deum“.
Po završetku studija, vraća se u Pariz, gde piše operu „Lovci na bisere“ („Les pêcheurs de perles“), za pozorište „Lyrique“. Na žalost, ova opera nije bila dobro prihvaćena. U istom periodu nastaje i delo „Lepa devojka iz Perta“ („La jolie fille de Perth“), simfonija „Rim“ („Roma“) i klavirska kompozicija „Dečije igre“ („Jeux d’enfants“). Poznata kompozicija „Arležanka“ („L’Arlésienne„) bila je prvobitno komponovana kao prateća muzika za pozorišni komad Alfonsa Dodea. Kasnije je sam Bize ovo delo preradio u svitu.
Najpoznatije Bizeovo delo je svakako opera „Karmen“ („Carmen“), nastala 1875. godine, prema istoimenom komadu Prospera Merimea. Premijera ove opere bila je potpuni neuspeh. Nanaviknuta na ovakav sadržaj i na neobičnu orkestraciju, publika se u početku dosađivala, a kasnije čak i zviždala i glasno negodovala. Ovu katastrofu upotpunile su i loše kritike, koje su izašle u štampi sledećeg dana. Operu su, međutim, pohvalili pravi poznavaoci muzike – Debisi, Sen-Sans, Čajkovski i Brams, koji je odgledao operu 20 puta i tvrdio da je to najbolja opera ikad napisana.
„Karmen“ je kasnije zaista i postigla nezapamćen uspeh i postala najpoznatija opera ikada, ali Bize to nije doživeo. Napor koji je uložio u nastanak i pripremu opere, kao i veliko razočarenje zbog njene propasti na premijeri bili su preveliki udarac za njega. Umro je na današnji dan, 03. juna 1875. godine, u 36-oj godini, od srčanog udara, samo par meseci posle tragične premijere.
Napomena: Komentari čiji sadržaj je neprimeren i uvredljiv (po bilo kom osnovu) biće uklonjeni sa sajta, a autori istih biće prijavljeni provajderu.
Na ovim stranicama naći ćete zanimljive priče o poznatim i manje poznatim kompozitorima i izvođačima klasične muzike. Neke od ovih priča ste možda već čuli, a neke ćete možda pročitati po prvi put.
Ukoliko ste ipak više raspoloženi za slušanje nego za čitanje, potražite nešto po svom ukusu na stranici "Plejlista". Uživajte!
ALEKSANDRA
20. 10. 2008. at 14:22
OVAJ TEKST JE DOBAR ALI HVALI MUZIKA JER LJUDI HOCE DA CUJU NJEGOVA DELA A NAJVISE ARLEZANKU
ALEX
20. 10. 2008. at 14:23
volela bih da cujem arlezanku ako moze odmah?
marija
20. 10. 2008. at 17:43
@Alex
Postaviću mp3 čim nabavim. Problem je samo u tome što je Arležanka zapravo svita, koja ima 4 stava, što znači da je to poduže delo… Imaš li strpljenja, volje i želje da odslušaš celu svitu?
IvanB.
14. 12. 2008. at 01:17
Ko što ona kad dođe na audiciju u Žikinoj dinastiji kaže: „Otpevaću vam Karmen od Žorža Bizetića“.
- „Ljubav… Ljubaaaaaaav, Ljubaaaaav.“ – to sam jedino zapamtio što je pevala u filmu. Mada je ipak to bila ludnica
))