Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Fatalna opera

  • Putovanje kroz vreme

Žorž Bize (Georges Bizet) bio je francuski kompozitor i pijanista. Njegov otac bio je amaterski pevač i kompozitor, a majka sestra poznatog učitelja pevanja, Delsartea. Dve nedelje pre svog desetog rođendana Bize je primljen na Pariski Konzervatorijum, gde je učio klavir i kompoziciju.

Svoju prvu simfoniju napisao je sa samo 16 godina, kao školski zadatak na Konzervatorijumu. Izgleda da je i sam Bize zaboravio na nju, tako da je ova simfonija otkrivena tek 1935. godine, u arhivi Konzervatorijuma. Momentalno je proglašena remek-delom mladog kompozitora.

Za svoju operu „La docteur Miracle“ Bize je dobio nagradu Prix de Rome, koja mu je omogućila trogodišnje studiranje u Rimu. Za vreme ovih studija nastaje opera „Don Procopio“, kao i Bizeovo jedino veće crkveno delo – „Te Deum“.

Po završetku studija, vraća se u Pariz, gde piše operu „Lovci na bisere“ („Les pêcheurs de perles“), za pozorište „Lyrique“. Na žalost, ova opera nije bila dobro prihvaćena. U istom periodu nastaje i delo „Lepa devojka iz Perta“ („La jolie fille de Perth“), simfonija „Rim“ („Roma“) i klavirska kompozicija „Dečije igre“ („Jeux d’enfants“). Poznata kompozicija „Arležanka“ („L’Arlésienne„) bila je prvobitno komponovana kao prateća muzika za pozorišni komad Alfonsa Dodea. Kasnije je sam Bize ovo delo preradio u svitu.

Najpoznatije Bizeovo delo je svakako opera „Karmen“ („Carmen“), nastala 1875. godine, prema istoimenom komadu Prospera Merimea. Premijera ove opere bila je potpuni neuspeh. Nanaviknuta na ovakav sadržaj i na neobičnu orkestraciju, publika se u početku dosađivala, a kasnije čak i zviždala i glasno negodovala. Ovu katastrofu upotpunile su i loše kritike, koje su izašle u štampi sledećeg dana. Operu su, međutim, pohvalili pravi poznavaoci muzike – Debisi, Sen-Sans, Čajkovski i Brams, koji je odgledao operu 20 puta i tvrdio da je to najbolja opera ikad napisana.

„Karmen“ je kasnije zaista i postigla nezapamćen uspeh i postala najpoznatija opera ikada, ali Bize to nije doživeo. Napor koji je uložio u nastanak i pripremu opere, kao i veliko razočarenje zbog njene propasti na premijeri bili su preveliki udarac za njega. Umro je na današnji dan, 03. juna 1875. godine, u 36-oj godini, od srčanog udara, samo par meseci posle tragične premijere.

(slike preuzete odavde i odavde)

3. juna 2008.

Post navigation

Zamena → ← Maestro kraljeve muzike

8 komentara na “Fatalna opera”

  1. Povratni ping: Sofija Opera Spa Vikend,Htl RAMADA 4* sa nocenjem 39e,Hit ponuda
  2. nevena kaže:
    3. aprila 2012. u 20:06

    Najpoznatija opera svih vremena-mislim da bi to bio naš odgovor.

    Odgovori
  3. jasno kao čist ton kaže:
    29. marta 2012. u 09:18

    Mislim na upotrebu te reči u poslednjem pasusu: „Karmen“ je kasnije zaista i postigla nezapamćen uspeh i postala najpoznatija opera IKADA,…

    Rešenja: „njegova najpoznatija opera“, „najpoznatija opera do tada“, „najpoznatija opera svih vremena“?

    Odgovori
  4. 10 vekova ćirilice - nije svejedno! kaže:
    29. marta 2012. u 09:13

    Ne volim trenutno pomodnu reč „ikada“, uljeza iz engleskog jezika. Sasvim lepo može da se kaže „do tada/sada“, ili „svih vremena“, ili …

    Odgovori
  5. IvanB. kaže:
    14. decembra 2008. u 01:17

    Ko što ona kad dođe na audiciju u Žikinoj dinastiji kaže: „Otpevaću vam Karmen od Žorža Bizetića“.

    – „Ljubav… Ljubaaaaaaav, Ljubaaaaav.“ – to sam jedino zapamtio što je pevala u filmu. Mada je ipak to bila ludnica :)))

    Odgovori
  6. marija kaže:
    20. oktobra 2008. u 17:43

    @Alex
    Postaviću mp3 čim nabavim. Problem je samo u tome što je Arležanka zapravo svita, koja ima 4 stava, što znači da je to poduže delo… Imaš li strpljenja, volje i želje da odslušaš celu svitu? 🙂

    Odgovori
  7. ALEX kaže:
    20. oktobra 2008. u 14:23

    volela bih da cujem arlezanku ako moze odmah?

    Odgovori
  8. ALEKSANDRA kaže:
    20. oktobra 2008. u 14:22

    OVAJ TEKST JE DOBAR ALI HVALI MUZIKA JER LJUDI HOCE DA CUJU NJEGOVA DELA A NAJVISE ARLEZANKU

    Odgovori

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Nadmetanje

Na poziv ruske kraljice, Paizjelo je otišao u Sankt Peterburg 1776. godine, gde je, pored mnogih drugih uspešnih dela, komponovao i svoje remek-delo, "Seviljskog berberina", koji je uskoro postao poznat i tražen u celoj Evropi...

Nesrećna „Aida“

Sa samo 26 godina, postao je profesor savremene i elektronske muzike na Konzervatorijumu u Veneciji. Njegovo najpoznatije delo je opera "Lou Salomé", koja je premijerno izvedena u Minhenu...

Aleluja!

Osim što je bio virtuoz na orguljama, Hendl je bio i vrlo plodan kompozitor. Napisao je čak 42 opere, 29 oratorijuma, više od 120 kantata, trija, dueta, veliki broj končerta grosa, arija, kamernih dela, kao i 16 koncerata za orgulje...

Zabuna

Italijanski violinista i kompozitor, Pjetro Lokateli, učio je violinu kod čuvenog Korelija. Bio je pravi virtuoz na violini - kažu da nikada nije odsvirao pogrešnu notu, osim jednom, kada mu je mali prst skliznuo sa žice...

Betovenov učitelj ?

Dok su 1771. godine bili na jednoj od svojih turneja po Italiji, Leopold i Volfgang Mocart sreli su se sa Lukezijem, koji im je tom prilikom poklonio jedan od svojih koncerata za čembalo...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Serafim na Legenda o nastanku molskih lestvica
  • Petar Petrovic na Prepoznaj instrument
  • Vukasin Knezevic na Prepoznaj instrument
  • Marija na Oblici starogrčke muzike
  • Taki na Oblici starogrčke muzike

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder