Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Šampion savremene muzike

  • Putovanje kroz vreme

Sergej Kusevicki (Dr. Sergej Aleksandrovič Kusevicki) bio je ruski dirigent, kompozitor i kontrabasista. Njegovi roditelji bili su profesionalni muzičari, tako da su Sergeja naučili da svira violinu, violončelo i klavir. Sa 14 godina dobio je stipendiju za školovanje na Muzičko-dramskom Institutu u Moskvi, gde je studirao kontrabas i muzičku teoriju.

Svoj prvi nastup kao dirigent Kusevicki je imao 1908. godine, sa Berlinskom Filharmonijom. Sledeće godine osnovao je svoj orkestar u Moskvi i počeo je da se bavi izdavaštvom. Zahvaljujući njegovoj izdavačkoj firmi, objavljena su, između ostalih, dela Aleksandra Skrjabina, Sergeja Prokofjeva, Igora Stravinskog i Nikolaja Metnera.

Na „Kusevicki Koncertima“, koje je 1920. godine organizovao u Parizu, predstavio je nove kompozicije Prokofjeva, Stravinskog i Ravela. Dobio je i ekskluzivno pravo na izvođenje Ravelove obrade klavirske svite „Slike sa izložbe“ Modesta Musorgskog. Ova, instrumentalna verzija svite, smatra se jednim od najboljih i najpopularnijih primera orkestracije nekog dela.

Kusevicki se preselio u Ameriku 1924. godine, a američki građanin postao je 1941. godine. Kao dirigent Bostonskog simfonijskog orkestra radio je u periodu između 1924. i 1949. godine. Sa njima je napravio veliki broj snimaka, koje su kritičari veoma dobro ocenili. Takođe je organizovao i letnje koncerte, kao i edukacione programe. Jedan od njegovih studenata bio je i poznati dirigent i pijanista Leonard Berštajn. Zahvaljujući Kusevickom, Bostonski simfonijski orkestar postao je jedan od vodećih u Americi.

Kusevicki je bio veliki ljubitelj i odličan interpretator moderne muzike. Sa Bostonskim simfonijskim orkestrom izveo je, između ostalog, Ravelov Klavirski koncert, Geršvinovu Drugu rapsodiju, Prokofjevu Simfoniju br.4, Hindemitovu „Koncertnu muziku za gudače i limene duvače“, kao i „Simfoniju Psalama“ Stravinskog. Zaslužan je takođe i za osnivanje „Kusevicki Muzičke Fondacije“, koja je imala za zadatak da se brine o pripremi i izvođenju novih savremenih kompozicija.

Sergej Kusevicki umro je na današnji dan – 4. juna 1951. godine.

(slika preuzeta odavde i odavde)

4. juna 2008.

Post navigation

Usamljena pijanistkinja → ← Zamena

Jedan komentar na “Šampion savremene muzike”

  1. Šampionski neodgovarajući prevod kaže:
    29. marta 2012. u 10:09

    Pročitam naslov „Šampion savremene muzike“, pređem na čitanje članka, očekujem uzbudljiv opis takmičenja ili serije muzičkih nadmetanja, s opisom pravih muzičkih borbi najboljih od najboljih, uz kontrapunktnu dinamiku zbivanja na sceni s zanimljivim detaljima iza scene … – iz kojih je ovaj muzičar izašao kao pobednik, prvak, šampion!
    Kad – ništa od toga! :-O
    Ko zna engleski jezik nešto bolje, zna da reč champion“ ima i drugo značenje: zastupnik, branilac, onaj koji se zalaže za nešto …
    Tako, konačno, naslov može da dobije smislenu vezu s tekstom iznad kojeg stoji.

    Dobronamerno, pozdrav, LJ.V.J.

    Odgovori

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Odrasla u operi

Svoj debi Astrid je imala 6. decembra 1941. godine, u Njujorku, kao Ziglinda u Vagnerovoj operi „Valkire“. To je bila njena prva glavna uloga i bila je trijumfalna. Posle toga nastupala je u Londonu, u Firenci, u Bajrojtu i Minhenu...

Porodično stablo

Johan je bio muzičar - pevao je kao tenor u dvorskoj kapeli u Bonu. U 21. godini oženio je udovicu Mariju Magdalenu Keverič. Njegov otac se veoma protivio ovom braku, jer je Marija već imala jedan brak iza sebe...

Mocartov učitelj

Sa samo 19 godina dobio je mesto kapel-majstora u Bolonjskoj crkvi, gde su njegove kompozicije odmah bile primećene. Na nagovor prijatelja, otvorio je školu za kompozitore, kroz koju je prošlo i nekoliko slavnih muzičara...

Začetnik „Ars nove“

Francuski kompozitor Filip de Vitri bio je priznat, inovativan i uticajan kompozitor, kao i  muzički teoretičar i pesnik. U muzičkoj istoriji najpoznatiji je po svojoj teorijskoj studiji o muzici, koju je nazvao "Ars nova"...

Slovensko poreklo

Rođen je u Austriji, u Salzburgu. Otac mu je bio poreklom Grk, a majka Srpkinja, iz Novog Sada. Školovao se na Konzervatorijumu u Beču, a uporedo s tim, diplomirao je i filozofiju, radio je kao klarinetista, davao časove klavira i putovao...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Marija na Žena je varljiva
  • Jadranka na Žena je varljiva
  • Marija na Želje, čestitke, pozdravi…
  • Marija na Rigoleto
  • Blagoje na Rigoleto

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder