Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Šampion savremene muzike

  • Putovanje kroz vreme

Sergej Kusevicki (Dr. Sergej Aleksandrovič Kusevicki) bio je ruski dirigent, kompozitor i kontrabasista. Njegovi roditelji bili su profesionalni muzičari, tako da su Sergeja naučili da svira violinu, violončelo i klavir. Sa 14 godina dobio je stipendiju za školovanje na Muzičko-dramskom Institutu u Moskvi, gde je studirao kontrabas i muzičku teoriju.

Svoj prvi nastup kao dirigent Kusevicki je imao 1908. godine, sa Berlinskom Filharmonijom. Sledeće godine osnovao je svoj orkestar u Moskvi i počeo je da se bavi izdavaštvom. Zahvaljujući njegovoj izdavačkoj firmi, objavljena su, između ostalih, dela Aleksandra Skrjabina, Sergeja Prokofjeva, Igora Stravinskog i Nikolaja Metnera.

Na „Kusevicki Koncertima“, koje je 1920. godine organizovao u Parizu, predstavio je nove kompozicije Prokofjeva, Stravinskog i Ravela. Dobio je i ekskluzivno pravo na izvođenje Ravelove obrade klavirske svite „Slike sa izložbe“ Modesta Musorgskog. Ova, instrumentalna verzija svite, smatra se jednim od najboljih i najpopularnijih primera orkestracije nekog dela.

Kusevicki se preselio u Ameriku 1924. godine, a američki građanin postao je 1941. godine. Kao dirigent Bostonskog simfonijskog orkestra radio je u periodu između 1924. i 1949. godine. Sa njima je napravio veliki broj snimaka, koje su kritičari veoma dobro ocenili. Takođe je organizovao i letnje koncerte, kao i edukacione programe. Jedan od njegovih studenata bio je i poznati dirigent i pijanista Leonard Berštajn. Zahvaljujući Kusevickom, Bostonski simfonijski orkestar postao je jedan od vodećih u Americi.

Kusevicki je bio veliki ljubitelj i odličan interpretator moderne muzike. Sa Bostonskim simfonijskim orkestrom izveo je, između ostalog, Ravelov Klavirski koncert, Geršvinovu Drugu rapsodiju, Prokofjevu Simfoniju br.4, Hindemitovu „Koncertnu muziku za gudače i limene duvače“, kao i „Simfoniju Psalama“ Stravinskog. Zaslužan je takođe i za osnivanje „Kusevicki Muzičke Fondacije“, koja je imala za zadatak da se brine o pripremi i izvođenju novih savremenih kompozicija.

Sergej Kusevicki umro je na današnji dan – 4. juna 1951. godine.

(slika preuzeta odavde i odavde)

4. јуна 2008.

Post navigation

Usamljena pijanistkinja → ← Zamena

Jedan komentar na “Šampion savremene muzike”

  1. Шампионски неодговарајући превод каже:
    29. марта 2012. у 10:09

    Прочитам наслов „Шампион савремене музике“, пређем на читање чланка, очекујем узбудљив опис такмичења или серије музичких надметања, с описом правих музичких борби најбољих од најбољих, уз контрапунктну динамику збивања на сцени с занимљивим детаљима иза сцене … – из којих је овај музичар изашао као победник, првак, шампион!
    Кад – ништа од тога! :-О
    Ко зна енглески језик нешто боље, зна да реч champion“ има и друго значење: заступник, бранилац, онај који се залаже за нешто …
    Тако, коначно, наслов може да добије смислену везу с текстом изнад којег стоји.

    Добронамерно, поздрав, Љ.В.Ј.

    Одговори

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Ljubimac orkestra

Od 1911. godine nastupa kao dirigent sa baletskom trupom Sergeja Djagiljeva. Sa njima premijerno izvodi tri baleta, a veliki uspeh ovih premijera ukazao je na put kojim će njegova karijera dalje ići...

Dama među velikanima

Njeno pravo ime bilo je Marsel Tajfez, ali ga je promenila u inat ocu, koji nije želeo da podrži njeno muzičko obrazovanje. Uz pomoć majke, naučila je da svira klavir i da komponuje kratke komade...

Trapav, ali suptilan

Sati je upisao Pariski Konzervatorijum 1879. godine, ali ubrzo zatim profesori su ga poslali kući, jer su smatrali da je netalentovan. Posle dve i po godine, ponovo je primljen na Konzervatorijum...

Oficir – muzičar

U svojim delima koristio je motive ruskog folklora i bajki. Pisao je opere, simfonijske poeme, simfonije, horska dela, kamernu muziku, dela za klavir i pesme. Svojom orkestracijom uticao je ne samo na svoje učenike, ...

Umro od štapa!

Francuski kompozitor Žan Batist Lili rođen je 28. novembra 1632. godine i najveći deo života proveo je radeći na dvoru, u službi francuskog kralja Luja XIV. Interesantno je da je Lili umro od dirigentskog štapa!

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder