Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

* Takmičenja *

  • Anton Eberst takmičenje
  • Memorijal "Isidor Bajić"
  • Music Competitions

Fatalna opera

  • Putovanje kroz vreme

Žorž Bize (Georges Bizet) bio je francuski kompozitor i pijanista. Njegov otac bio je amaterski pevač i kompozitor, a majka sestra poznatog učitelja pevanja, Delsartea. Dve nedelje pre svog desetog rođendana Bize je primljen na Pariski Konzervatorijum, gde je učio klavir i kompoziciju.

Svoju prvu simfoniju napisao je sa samo 16 godina, kao školski zadatak na Konzervatorijumu. Izgleda da je i sam Bize zaboravio na nju, tako da je ova simfonija otkrivena tek 1935. godine, u arhivi Konzervatorijuma. Momentalno je proglašena remek-delom mladog kompozitora.

Za svoju operu „La docteur Miracle“ Bize je dobio nagradu Prix de Rome, koja mu je omogućila trogodišnje studiranje u Rimu. Za vreme ovih studija nastaje opera „Don Procopio“, kao i Bizeovo jedino veće crkveno delo – „Te Deum“.

Po završetku studija, vraća se u Pariz, gde piše operu „Lovci na bisere“ („Les pêcheurs de perles“), za pozorište „Lyrique“. Na žalost, ova opera nije bila dobro prihvaćena. U istom periodu nastaje i delo „Lepa devojka iz Perta“ („La jolie fille de Perth“), simfonija „Rim“ („Roma“) i klavirska kompozicija „Dečije igre“ („Jeux d’enfants“). Poznata kompozicija „Arležanka“ („L’Arlésienne„) bila je prvobitno komponovana kao prateća muzika za pozorišni komad Alfonsa Dodea. Kasnije je sam Bize ovo delo preradio u svitu.

Najpoznatije Bizeovo delo je svakako opera „Karmen“ („Carmen“), nastala 1875. godine, prema istoimenom komadu Prospera Merimea. Premijera ove opere bila je potpuni neuspeh. Nanaviknuta na ovakav sadržaj i na neobičnu orkestraciju, publika se u početku dosađivala, a kasnije čak i zviždala i glasno negodovala. Ovu katastrofu upotpunile su i loše kritike, koje su izašle u štampi sledećeg dana. Operu su, međutim, pohvalili pravi poznavaoci muzike – Debisi, Sen-Sans, Čajkovski i Brams, koji je odgledao operu 20 puta i tvrdio da je to najbolja opera ikad napisana.

„Karmen“ je kasnije zaista i postigla nezapamćen uspeh i postala najpoznatija opera ikada, ali Bize to nije doživeo. Napor koji je uložio u nastanak i pripremu opere, kao i veliko razočarenje zbog njene propasti na premijeri bili su preveliki udarac za njega. Umro je na današnji dan, 03. juna 1875. godine, u 36-oj godini, od srčanog udara, samo par meseci posle tragične premijere.

(slike preuzete odavde i odavde)

3. јуна 2008.

Post navigation

Zamena → ← Maestro kraljeve muzike

8 komentara na “Fatalna opera”

  1. Повратни пинг: Sofija Opera Spa Vikend,Htl RAMADA 4* sa nocenjem 39e,Hit ponuda
  2. nevena каже:
    3. априла 2012. у 20:06

    Najpoznatija opera svih vremena-mislim da bi to bio naš odgovor.

    Одговори
  3. јасно као чист тон каже:
    29. марта 2012. у 09:18

    Мислим на употребу те речи у последњем пасусу: „Кармен“ je касниje заиста и постигла незапамћен успех и постала најпознатија опера ИКАДА,…

    Решења: „његова најпознатија опера“, „најпознатија опера до тада“, „најпознатија опера свих времена“?

    Одговори
  4. 10 векова ћирилице - није свеједно! каже:
    29. марта 2012. у 09:13

    Не волим тренутно помодну реч „икада“, уљеза из енглеског језика. Сасвим лепо може да се каже „до тада/сада“, или „свих времена“, или …

    Одговори
  5. IvanB. каже:
    14. децембра 2008. у 01:17

    Ko što ona kad dođe na audiciju u Žikinoj dinastiji kaže: „Otpevaću vam Karmen od Žorža Bizetića“.

    – „Ljubav… Ljubaaaaaaav, Ljubaaaaav.“ – to sam jedino zapamtio što je pevala u filmu. Mada je ipak to bila ludnica :)))

    Одговори
  6. marija каже:
    20. октобра 2008. у 17:43

    @Alex
    Postaviću mp3 čim nabavim. Problem je samo u tome što je Arležanka zapravo svita, koja ima 4 stava, što znači da je to poduže delo… Imaš li strpljenja, volje i želje da odslušaš celu svitu? 🙂

    Одговори
  7. ALEX каже:
    20. октобра 2008. у 14:23

    volela bih da cujem arlezanku ako moze odmah?

    Одговори
  8. ALEKSANDRA каже:
    20. октобра 2008. у 14:22

    OVAJ TEKST JE DOBAR ALI HVALI MUZIKA JER LJUDI HOCE DA CUJU NJEGOVA DELA A NAJVISE ARLEZANKU

    Одговори

Оставите одговор на 10 векова ћирилице - није свеједно! Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Ljubimac orkestra

Od 1911. godine nastupa kao dirigent sa baletskom trupom Sergeja Djagiljeva. Sa njima premijerno izvodi tri baleta, a veliki uspeh ovih premijera ukazao je na put kojim će njegova karijera dalje ići...

Omiljeni profesor

Još kao dečak, sam je ovladao sviranjem na tamburi, gitari, harmonici i klaviru. Međutim, i pored očiglednog talenta, njegovi roditelji bili su protiv njegovog muzičkog obrazovanja, jer se u to vreme profesija muzičara nije smatrala uglednom...

Klasika i pop

Maksim počinje saradnju sa kompozitorom Tonči Huljićem, koji je komponovao nekoliko numera i za poznati ženski kvartet "Bond". Nastaje album "The Piano Player", na kome Maksim izvodi klasične kompozicije u kombinaciji sa pop muzikom...

Nadmetanje

Na poziv ruske kraljice, Paizjelo je otišao u Sankt Peterburg 1776. godine, gde je, pored mnogih drugih uspešnih dela, komponovao i svoje remek-delo, "Seviljskog berberina", koji je uskoro postao poznat i tražen u celoj Evropi...

Pekarski pomoćnik

Zahvaljujući pevanju svoje majke, Slavenski se upoznao i sa međumurskim folklorom, koji mu je kasnije bio inspiracija u mnogim kompozicijama. Njegov talenat i vredan rad obezbedili su mu mesto na Konzervatorijumu u Budimpešti...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

FB drugari – stari kod

Klasični radio

internet radio

Hronološka mapa kompozitora

Hronološka_mapa

Powered by WordPress | theme Layout Builder