Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Otac ruske opere

  • Putovanje kroz vreme

Ruski kompozitor Mihail Glinka (Mihail Ivanovič Glinka), rođen je na današnji dan – 01. juna 1804. godine. Bio je prvi ruski kompozitor koji je zadobio slavu i priznanje u svojoj zemlji. Postavio je temelje ruske nacionalne opere, ali isto tako i baletske, simfonijske i kamerne muzike.

Glinka je bio poreklom iz bogate porodice. Dok je bio mali, o njemu se, možda i previše, brinula njegova baka. Ona mu je krišom davala slatkiše, uvek ga utopljavala i pazila je da temperatura njene sobe, u kojoj je mali Mihail često boravio, bude uvek 25°C. Verovatno je zbog toga Glinka kasnije često bio bolešljiv.

Kako je kao mali živeo u selu, jedina muzika koju je mogao da čuje bila je disonantna zvonjava crkvenih zvona i pevanje seljaka, koji su prolazili pored njihovog imanja. Posle smrti svoje bake, prešao je da živi na imanju svog ujaka. Tu je Glinka često mogao da čuje muziku Hajdna, Mocarta i Betovena, u izvođenju orkestra svog ujaka. Ovde je i počeo sa prvim časovima klavira i violine. Uporedo sa muzikom učio je i jezike (ruski, nemački i francuski) i geografiju.

Sa 13 godina otišao je na studije u Sank Peterzburg, gde je učio latinski, engleski, persijski, matematiku i zoologiju. Takođe je imao i par časova klavira kod slavnog Džona Filda, koji je neko vreme boravio u Sank Peterzburgu. Posle toga, Glinka je nastavio da uči klavir kod Čarlsa Mejera, a u to vreme počinje i da komponuje.

Na preporuku lekara, Glinka putuje u Italiju 1830-te godine. U Italiji je imao priliku da čuje muziku mnogih poznatih kompozitora, kao i da upozna neke od njih, između ostalih – Mendelsona i Berlioza. Tu je i došao na ideju da započne sa radom na osnivanju ruske nacionalne opere. Želeo je da pomogne razvoj ruske muzike onako kao što su Belini i Doniceti pomogli razvoju italijanske muzike. Zbog toga se, nakon tri godine boravka u Italiji, vratio u Rusiju.

Glinkine najpoznatije opere su „Ivan Susanjin“ (poznata i kao „Život za cara“) i „Ruslan i Ljudmila“, a njegovo najznačajnije orkestarsko delo je „Kamarinskaja“, fantazija na dva ruska napeva.

Način na koji je Glinka tretirao orkestar u svojim operama uticao je na dalji razvoj ruske orkestarske muzike. Njegova dela imala su veliki uticaj na kasnije ruske kompozitore, a naročito na članove „Ruske Petorke“.

(slika preuzeta odavde)

1. juna 2008.

Post navigation

Maestro kraljeve muzike → ← Zbunjeni violinista

Jedan komentar na “Otac ruske opere”

  1. Milica kaže:
    2. decembra 2008. u 11:57

    super

    Odgovori

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Osnivač „Petorice“

Iako samouk, Balakirjev je, po rečima Rimskog-Korsakova, bio odličan pijanista i improvizator, umeo je veoma dobro da čita s lista i posedovao je neverovatan osećaj za pravu harmoniju...

Virtuoz na gitari

Zahvaljujući svojoj virtuoznosti i muzikalnosti, Đulijani je vrlo brzo postigao veliki uspeh i postao poznata ličnost. Držao je koncerte po celoj Evropi i kretao se u društvu mnogih slavnih kompozitora tog vremena, kao što su Rosini i Betoven...

Porodično stablo

Johan je bio muzičar - pevao je kao tenor u dvorskoj kapeli u Bonu. U 21. godini oženio je udovicu Mariju Magdalenu Keverič. Njegov otac se veoma protivio ovom braku, jer je Marija već imala jedan brak iza sebe...

Strastveni dirigent

Bernštajn je bio veoma cenjen kao dirigent, kompozitor i profesor. Široj publici je verovatno poznat zahvaljujući svojoj dugogodišnjoj saradnji sa Njujorškom filharmonijom...

Kapriciozna diva

Melba je smatrana primadonom Kraljevske opere u Londonu, a njeni honorari morali su da budu uvek bar za šiling veći od honorara ostalih pevača. Melbini koncerti bili su pravi kulturni spektakli...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Marija na Žena je varljiva
  • Jadranka na Žena je varljiva
  • Marija na Želje, čestitke, pozdravi…
  • Marija na Rigoleto
  • Blagoje na Rigoleto

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder