Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Strastveni dirigent

  • Putovanje kroz vreme

Američki kompozitor, dirigent i pijanista, Leonard Bernštajn (Leonard Bernstein), jedan je od prvih američkih dirigenata koji su postigli svetsku slavu. Dobitnik je više EMI nagrada i smatra se jednim od najuticajnijih ličnosti u istoriji američke klasične muzike.

Rođen je u Masačusetsu, u poljsko-jevrejskoj porodici. Još kao dečak, posle prisustva jednom klavirskom koncertu, odlučio je da će se baviti muzikom. Njegov otac se u početku nije slagao sa tim, ali Leonard je bio odlučan. Posle studija na Harvardu, upisao se na Muzički institut Kertis (Curtis Institute of Music), gde je bio jedini koji je ikada dobio najvišu ocenu za dirigovanje (A) u klasi Frica Rajnera.

Dok je, još kao mladić živeo u Njujorku, imao je veze i sa ženama i sa muškarcima. Posle dužeg vremena i po savetu svog mentora, Bernštajn se ipak oženio glumicom Felisijom Montealegre Kon, 9. septembra 1951. godine (u svojoj 33-oj godini). Ovim brakom želeo je, pre svega, da ospori glasine o svojoj biseksualnosti, kako bi povećao svoje šanse za dobijanje mesta direktora Bostonske filharmonije. U početku se Bernštajn trudio da bude diskretan pri svojim vanbračnim avanturama. Međutim, kako je vreme prolazilo i Gej pokret u Americi jačao, tako se i Bernštajn odlučio da napusti svoju ženu i njihovo troje dece i ode da živi sa svojim ljubavnikom Tomom Kotranom. Posle nekog vremena, saznao je da Felisija boluje od raka pluća, tako da joj se vratio i brinuo o njoj do njene smrti.

Bernštajn je bio veoma cenjen kao dirigent, kompozitor i profesor. Široj publici je verovatno poznat zahvaljujući svojoj dugogodišnjoj saradnji sa Njujorškom filharmonijom. Dirigovao je takođe i Bostonskom filharmonijom, a neko vreme je sarađivao i sa Izraelskom filharmonijom. Bio je počasni član Bečke filharmonije i predsednik Londonske filharmonije.

Godine 1958. nastavio je seriju edukativnih koncerata pod nazivom „Koncerti za mlade“ (Young People`s Concerts), koje je 1924. godine započeo Ernest Šeling. Na ovim koncertima Bernštajn je kombinovao izvođenje kompozicija sa Njujorškom filharmonijom i podučavanje. Od 1962. godine ovi koncerti počeli su da se emituju i na TV-u. To je bila prva serija koncerata klasične muzike koja je putem TV-a mogla da se prati u preko 40 zemalja sveta. Bernštajn je napravio ukupno 53 ovakva koncerta.

Osim što je komponovao muziku za mjuzikl „Priča sa zapadne strane“ (West Side Story), Bernštajn je napisao i tri simfonije, dve opere, pet drugih mjuzikla i veliki broj drugih komada. Njegov poslednji nastup bio je 19. avgusta 1990. godine, kada je sa Bostonskom filharmonijom izveo Britnovo delo „Four Sea Interludes“ i Betovenovu Sedmu simfoniju. Za vreme izvođenja simfonije, imao je tako jak napad kašlja da je koncert skoro bio prekinut.

Pošto je bio strastveni pušač, Bernštajn je imao problema sa plućima još od svojih 20-tih godina. Umro je na današnji dan – 14. oktobra 1990. godine, samo pet dana posle povlačenja sa scene, od upale i raka pluća.

(slike preuzeta odavde i odavde)

14. октобра 2008.

Post navigation

Modulacija po grupama → ← Muzički oblici, deo I

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

„Hajdnova žena“

Njegov otac, profesionalni muzičar, svirao je violončelo i kontrabas. Zahvaljujući ocu, mali Luiđi počeo je da svira violončelo sa 5 godina. Kada je napunio 9 godina, nastavio je učenje kod muzičkog direktora katedrale San Martino...

Prodao dušu za sonatu

Sve je išlo po dogovoru - Tartini je ubrzo postao slavan i bogat. Onda je jednom prilikom nadmeno pružio đavolu violinu i rekao mu da sada on malo svira. Želeo je da vidi da li đavo ume da svira bolje od njega...

Autor „Marseljeze“

Tekst za "Marseljezu" nastao je na jednoj zabavi, posle večere, kada je kompozitor bio u neverovatno patriotskom raspoloženju. Muzika je, zapravo, delo italijanskog kompozitora Batiste Vitorija,...

Engleski baron

Pošto je bio pacifista, Britn je napustio Englesku 1939. godine, kada je počeo II svetski rat. Otišao je u Ameriku, gde je živeo sve do 1942. godine. U ovom periodu puno je komponovao, a njegovo najuspelije delo je opera "Piter Grajms"...

„Paganini“ među orguljašima

Mnoge Dupreove kompozicije bile su tehnički izuzetno zahtevne, a bio je i odličan improvizator. Od zadate teme mogao je vrlo lako da napravi čitavu simfoniju, u kojoj bi se često našla i fuga...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder