Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Strastveni dirigent

  • Putovanje kroz vreme

Američki kompozitor, dirigent i pijanista, Leonard Bernštajn (Leonard Bernstein), jedan je od prvih američkih dirigenata koji su postigli svetsku slavu. Dobitnik je više EMI nagrada i smatra se jednim od najuticajnijih ličnosti u istoriji američke klasične muzike.

Rođen je u Masačusetsu, u poljsko-jevrejskoj porodici. Još kao dečak, posle prisustva jednom klavirskom koncertu, odlučio je da će se baviti muzikom. Njegov otac se u početku nije slagao sa tim, ali Leonard je bio odlučan. Posle studija na Harvardu, upisao se na Muzički institut Kertis (Curtis Institute of Music), gde je bio jedini koji je ikada dobio najvišu ocenu za dirigovanje (A) u klasi Frica Rajnera.

Dok je, još kao mladić živeo u Njujorku, imao je veze i sa ženama i sa muškarcima. Posle dužeg vremena i po savetu svog mentora, Bernštajn se ipak oženio glumicom Felisijom Montealegre Kon, 9. septembra 1951. godine (u svojoj 33-oj godini). Ovim brakom želeo je, pre svega, da ospori glasine o svojoj biseksualnosti, kako bi povećao svoje šanse za dobijanje mesta direktora Bostonske filharmonije. U početku se Bernštajn trudio da bude diskretan pri svojim vanbračnim avanturama. Međutim, kako je vreme prolazilo i Gej pokret u Americi jačao, tako se i Bernštajn odlučio da napusti svoju ženu i njihovo troje dece i ode da živi sa svojim ljubavnikom Tomom Kotranom. Posle nekog vremena, saznao je da Felisija boluje od raka pluća, tako da joj se vratio i brinuo o njoj do njene smrti.

Bernštajn je bio veoma cenjen kao dirigent, kompozitor i profesor. Široj publici je verovatno poznat zahvaljujući svojoj dugogodišnjoj saradnji sa Njujorškom filharmonijom. Dirigovao je takođe i Bostonskom filharmonijom, a neko vreme je sarađivao i sa Izraelskom filharmonijom. Bio je počasni član Bečke filharmonije i predsednik Londonske filharmonije.

Godine 1958. nastavio je seriju edukativnih koncerata pod nazivom „Koncerti za mlade“ (Young People`s Concerts), koje je 1924. godine započeo Ernest Šeling. Na ovim koncertima Bernštajn je kombinovao izvođenje kompozicija sa Njujorškom filharmonijom i podučavanje. Od 1962. godine ovi koncerti počeli su da se emituju i na TV-u. To je bila prva serija koncerata klasične muzike koja je putem TV-a mogla da se prati u preko 40 zemalja sveta. Bernštajn je napravio ukupno 53 ovakva koncerta.

Osim što je komponovao muziku za mjuzikl „Priča sa zapadne strane“ (West Side Story), Bernštajn je napisao i tri simfonije, dve opere, pet drugih mjuzikla i veliki broj drugih komada. Njegov poslednji nastup bio je 19. avgusta 1990. godine, kada je sa Bostonskom filharmonijom izveo Britnovo delo „Four Sea Interludes“ i Betovenovu Sedmu simfoniju. Za vreme izvođenja simfonije, imao je tako jak napad kašlja da je koncert skoro bio prekinut.

Pošto je bio strastveni pušač, Bernštajn je imao problema sa plućima još od svojih 20-tih godina. Umro je na današnji dan – 14. oktobra 1990. godine, samo pet dana posle povlačenja sa scene, od upale i raka pluća.

(slike preuzeta odavde i odavde)

14. oktobra 2008.

Post navigation

Modulacija po grupama → ← Muzički oblici, deo I

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Šampion savremene muzike

Sergej Kusevicki bio je ruski dirigent, kompozitor i kontrabasista. Njegovi roditelji bili su profesionalni muzičari, tako da su Sergeja naučili da svira violinu, violončelo i klavir...

Građanin sveta

Za vreme rata održao je puno koncerata za vojnike. Bio je prvi jevrejski muzičar koji je pristao da svira sa nemačkim dirigentom Furtvanglerom, za koga se govorilo da je pomogao mnogim jevrejskim muzičarima da pobegnu od nacista...

Filmski kopozitor

Bio je otac Avgusta i Frensisa Ford Kopole i Talije Šir, kao i deda Nikolasa Kejdža, Sofije Kopole i Džejsona Švarcmana. Kad je umro, njegov unuk Robert Švarcman promenio je ime u Karmajn, dedi u čast...

Nesrećni zavodnik

Ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski (Pjotr Iljič Čajkovski) rođen je na današnji dan, o7. maja 1840. godine. Iako je živeo u istom periodu kad i kompozitori „Ruske petorke“, nije bio […]

Osnivač „Petorice“

Iako samouk, Balakirjev je, po rečima Rimskog-Korsakova, bio odličan pijanista i improvizator, umeo je veoma dobro da čita s lista i posedovao je neverovatan osećaj za pravu harmoniju...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Marija na Žena je varljiva
  • Jadranka na Žena je varljiva
  • Marija na Želje, čestitke, pozdravi…
  • Marija na Rigoleto
  • Blagoje na Rigoleto

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder