Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Muzički oblici, deo I

  • Muzički oblici

Evo još malo „stručnih“ tekstova… Za sve one koji bi voleli da znaju nešto o muzičkim oblicima, a mrzi ih da čitaju velike knjige, evo ukratko najbitnijih činjenica. Tekst se sastoji iz tri dela. Deo prvi možete preuzeti ovde: oblici_1 (pdf, 55kb). Nadam se da će pomoći  😉

Creative Commons License
Ovaj tekst, koji je napisala Marija, zaštićen je Creative Commons Attribution-Noncommercial-Share Alike 3.0 Serbia License.

14. oktobra 2008.

Post navigation

Strastveni dirigent → ← Vožnja na jednom točku

15 komentara na “Muzički oblici, deo I”

  1. Marija kaže:
    15. marta 2012. u 22:28

    Teodora, ja sam tu knjigu kupila pre skoro 20 godina 🙂
    i to u Beogradu, na Kosančićevom vencu, čini mi se. Možda je sada ima u Zavodu za udžbenike, a zaista ne znam koliko bi mogla da košta. U svakom slučaju, odlična knjiga 🙂

    Odgovori
  2. Teodora kaže:
    15. marta 2012. u 08:59

    Da li neko može da mi pomogne gde mogu da nađem knjigu Nauka o muzičkim oblicima i koliko ona košta?

    Odgovori
  3. Marija kaže:
    21. septembra 2009. u 11:49

    Raso, hvala za „update“ 🙂

    Odgovori
  4. rasa kaže:
    20. septembra 2009. u 19:51

    Mislim da sa ovom definicijom rečenice nećete daleko odmaći, a nećete je ni naći. „Muzička misao zaokrižena kadencom“ ne kazuje ništa i to ljude zbunjuje. Najpravilniji opis bi bio: REČENICA MORA DA IMA JASAN SIGNAL POČETKA (MOTIV), PROGRESIJU (RAZVOJ), I JASAN SIGNAL KRAJA (U VIDU KADENCE ILI NA BILO KOJI DRUGI NAČIN). Ukoliko nema jedan od ova tri elementa sigurno nije rečenica.
    Obavezno treba izbegavati definisanje velike i male rečenice – ona ne može biti ni velika ni mala, nego je takva kakva je. Ako je kompozicija dobra veličina rečenice je prava. Ona može biti velika, ili mala u odnosu na nešto, a ne zbog naše subjektivne procene.
    Rečenica se ne može definisati na osnovu broja taktova (2+2+4 ili 4+4+8 itd.) jer ta takozvana „kvadratna struktura“ važi samo za rani klasicizam, i već kod Betovena se ne može pratiti, a da ne govorimo o drugim epohama. Zbog toga ona ne može biti „pravilna“ ili „nepravilna“, već samo rečenica takva kavom je kompozitor stvorio.
    Za sada od mene toliko, a sledeći put ću prokomentarisati definiciju perioda i možda još po nešto. Nadam se da će ovo moje pisanije nekom možda i koristiti.
    Pozdrav za sada!

    Odgovori
    1. Jelena kaže:
      29. septembra 2013. u 17:00

      Potpuno se slazem sa ovim konstatacijama i upravo tako i ucim decu.Zao mi je sto se ne organizuju susreti ili seminari iz ovog predmeta,koristilo bi MNOGO!Vidim da je davno komentarisano,ali ako i dalje ima raspolozenih za ove razgovore ili nove ideje pisite…Pozdrav!

      Odgovori
    2. Ljubica kaže:
      18. juna 2014. u 14:28

      Drugačije rečeno, pronađite knjigu Berislava Popovića „Smisao u muzici“ ako želite zaista da shvatite formu. Fokus svake analize trebao bi da bude shvatanje a ne ukalupljavanje ispisanih nota u neki već postavljen okvir. Tekstovi tamo jesu pomalo „teški“, ali s druge strane otkrivaju vam nešto zaista specijalno 😉 za razliku od recepture Peričić-Skovran gde počnete nakon kraćeg vremena da mislite ograničeno, i drugačije da kažem, od silnog posmatranja listića niste u stanju da uživate u drveću, a kamoli u šumi. Sretno! 🙂

      Odgovori
      1. Marija kaže:
        18. juna 2014. u 14:31

        Ljubice, hvala puno na preporuci za knjigu 🙂

        Odgovori
  5. Marija kaže:
    17. septembra 2009. u 00:55

    Raso, dobro si primetio 🙂 Skripte su, zapravo, kombinacija teksta iz pomenutog udžbenika i beleški sa predavanja. Ako želiš da dodaš još nešto što bi koristilo onima koji izučavaju ovaj predmet, samo izvoli 🙂

    Odgovori
  6. rasa kaže:
    15. septembra 2009. u 23:03

    Pozdrav svima!
    Slučajno sam „nabasao“ na ovaj sajt, i mnogo mi se sviđa.
    Mene najviše interesuju muzički oblici, pa sam malo proučavao vaše skripte. Pre svega moram da kažem da su odlične, i dobro zamišljene.
    Primetio sam da su bazirane na udžbeniku „Nauka o muzičkim oblicima“, koji je za sada najbolji, ali je malo zastario.
    Ima nekoliko formulacija koje su konfuzne i ne mogu se odnositi na druge epohe osim ranog klasicizma.
    Rado bih otvorio diskusiju na ovu temu, ako se slažete.

    Odgovori
  7. Marija kaže:
    28. maja 2009. u 10:18

    Marijana, hvala ti 🙂
    Svako ima pravo da kaže ono što misli, ali i da kasnije stoji iza svojih reči 😉

    Odgovori
  8. Marijana kaže:
    28. maja 2009. u 06:37

    svaka cast na ideji za sajt! Za Miljanu : nisi fer sto kritikujes. Da nema ovog sajta ti ne bi imala ni gde da napises taj komentar. :o)

    Odgovori
  9. marija kaže:
    14. januara 2009. u 18:33

    Miljana, u pravu si. Ovo je zaista minimum, nešto što mi je služilo kao podsetnik pred ispit ili kontrolni. Možda ću kasnije (kad budem imala vremen) napraviti i nešto obimniju skriptu za ovaj predmet. Do tada, preporučujem knjigu „Nauka o muzičkim oblicima“, koju su napisali Dušan Skovran i Vlastimir Peričić i, naravno, ovaj minimum minimuma 😉

    Odgovori
  10. miljana kaže:
    14. januara 2009. u 17:59

    nazalost,ima tu jos mnoooogo toga,ovo je najminimalniji mininum 🙂

    Odgovori
    1. danijel stimac kaže:
      27. februara 2014. u 18:59

      znali tko sta je period i velika muzicka recenica?

      Odgovori
      1. Marija kaže:
        27. februara 2014. u 20:11

        Zna 😉 Znaćete i Vi, ako pročitate ovo što sam postavila na blogu 🙂

        Odgovori

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Enharmonska modulacija

Evo i poslednjeg teksta o modulacijama iz kog ćete saznati kada i na koji način se koristi enharmonska modulacija, kao i koji su akordi najpogodniji...

Muzička kultura prvobitne zajednice

U samom početku, muzika je bila u uskoj vezi sa magijom. Njena uloga bila je da pomogne da se neka radnja uspešno završi (npr. lov, ratni pohodi, prizivanje kiše ili lepog vremena...). Takva muzika je obično bila povezana sa plesom...

Muzička kultura starih istočnih civilizacija

U zemljama starog istoka (Egipat, Mesopotamija, Kina, Indija i Palestina) socijalna struktura društva bila je potpuno drugačija od one koja je vladala u prvobitnoj društvenoj zajednici. Ekonomsko-socijalno uređenje ovih država […]

Završetak trilogije

Ovo je treći i poslednji deo moje (vrlo kratke) skripte o muzičkim oblicima...

Harmonija u doba baroka

Evropska muzika do XVII veka bila je zasnovana na starocrkvenim lestvicama - modusima. Do tog vremena nije se znalo za dur i mol, za tonalitete, ...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Marija na Žena je varljiva
  • Jadranka na Žena je varljiva
  • Marija na Želje, čestitke, pozdravi…
  • Marija na Rigoleto
  • Blagoje na Rigoleto

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder