Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Šampion savremene muzike

  • Putovanje kroz vreme

Sergej Kusevicki (Dr. Sergej Aleksandrovič Kusevicki) bio je ruski dirigent, kompozitor i kontrabasista. Njegovi roditelji bili su profesionalni muzičari, tako da su Sergeja naučili da svira violinu, violončelo i klavir. Sa 14 godina dobio je stipendiju za školovanje na Muzičko-dramskom Institutu u Moskvi, gde je studirao kontrabas i muzičku teoriju.

Svoj prvi nastup kao dirigent Kusevicki je imao 1908. godine, sa Berlinskom Filharmonijom. Sledeće godine osnovao je svoj orkestar u Moskvi i počeo je da se bavi izdavaštvom. Zahvaljujući njegovoj izdavačkoj firmi, objavljena su, između ostalih, dela Aleksandra Skrjabina, Sergeja Prokofjeva, Igora Stravinskog i Nikolaja Metnera.

Na „Kusevicki Koncertima“, koje je 1920. godine organizovao u Parizu, predstavio je nove kompozicije Prokofjeva, Stravinskog i Ravela. Dobio je i ekskluzivno pravo na izvođenje Ravelove obrade klavirske svite „Slike sa izložbe“ Modesta Musorgskog. Ova, instrumentalna verzija svite, smatra se jednim od najboljih i najpopularnijih primera orkestracije nekog dela.

Kusevicki se preselio u Ameriku 1924. godine, a američki građanin postao je 1941. godine. Kao dirigent Bostonskog simfonijskog orkestra radio je u periodu između 1924. i 1949. godine. Sa njima je napravio veliki broj snimaka, koje su kritičari veoma dobro ocenili. Takođe je organizovao i letnje koncerte, kao i edukacione programe. Jedan od njegovih studenata bio je i poznati dirigent i pijanista Leonard Berštajn. Zahvaljujući Kusevickom, Bostonski simfonijski orkestar postao je jedan od vodećih u Americi.

Kusevicki je bio veliki ljubitelj i odličan interpretator moderne muzike. Sa Bostonskim simfonijskim orkestrom izveo je, između ostalog, Ravelov Klavirski koncert, Geršvinovu Drugu rapsodiju, Prokofjevu Simfoniju br.4, Hindemitovu „Koncertnu muziku za gudače i limene duvače“, kao i „Simfoniju Psalama“ Stravinskog. Zaslužan je takođe i za osnivanje „Kusevicki Muzičke Fondacije“, koja je imala za zadatak da se brine o pripremi i izvođenju novih savremenih kompozicija.

Sergej Kusevicki umro je na današnji dan – 4. juna 1951. godine.

(slika preuzeta odavde i odavde)

4. јуна 2008.

Post navigation

Usamljena pijanistkinja → ← Zamena

Jedan komentar na “Šampion savremene muzike”

  1. Шампионски неодговарајући превод каже:
    29. марта 2012. у 10:09

    Прочитам наслов „Шампион савремене музике“, пређем на читање чланка, очекујем узбудљив опис такмичења или серије музичких надметања, с описом правих музичких борби најбољих од најбољих, уз контрапунктну динамику збивања на сцени с занимљивим детаљима иза сцене … – из којих је овај музичар изашао као победник, првак, шампион!
    Кад – ништа од тога! :-О
    Ко зна енглески језик нешто боље, зна да реч champion“ има и друго значење: заступник, бранилац, онај који се залаже за нешто …
    Тако, коначно, наслов може да добије смислену везу с текстом изнад којег стоји.

    Добронамерно, поздрав, Љ.В.Ј.

    Одговори

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

<div class="emaillist" id="es_form_f1-n1"

Pogledajte i ...

Romantik klasičar

Johanes Brams rođen je u porodici muzičara. Još od malih nogu krenuo je da uči kod svog oca violinu, violončelo i hornu. Međutim, opredeljuje se za klavir i postaje pravi virtuoz već sa 14 godina...

Nesrećni zavodnik

Ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski (Pjotr Iljič Čajkovski) rođen je na današnji dan, o7. maja 1840. godine. Iako je živeo u istom periodu kad i kompozitori „Ruske petorke“, nije bio […]

U senci

U to vreme nije se smatralo prikladnim za ženu da ima muzičku karijeru, tako da je Fani ostala amaterski muzičar, u senci svog brata. Njen otac bio je prvi koji joj je rekao da bi komponovanje ipak trebalo da prepusti Feliksu. Međutim, Feliks se nije slagao sa svojim ocem...

Reformator opere

Uspeo je da prevede svih 12 knjiga Homerove "Ilijade", zanimali su da i germansko-nordijski mitovi, srednjevekovna evropska književnost, a kasnije i filozofija Fojerbaha, Šopenhauera i Ničea. Smatra se jednim od najobrazovanijih i najnačitanijih ljudi u Evropi 19-og veka...

Terorista među pijanistima

Austrijski pijanista Fridrih Gulda najpoznatiji je po interpretacijama Betovenovih kompozicija. Nakon 1950. godine komponovao je nekoliko pesama i instrumentalnih kompozicija u kojima kombinuje klasiku sa džezom...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder