Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Usamljena pijanistkinja

  • Putovanje kroz vreme

Argentinska koncertna pijanistkinja Marta Argerič (Martha Argerich) rođena je na današnji dan – 05. juna 1941. godine, u Buenos Airesu. Počela je da svira klavir sa samo tri godine, a već u osmoj godini imala je svoj prvi solistički koncert, na kome je izvela Betovenov Klavirski koncert br. 1, u C-duru.

Kada se njena porodica preselila u Evropu, 1955. godine, Marta je počela da radi sa poznatim pijanistom Fridrihom Guldom u Austriji. Njeni profesori kasnije bili su i Arturo Benedeti Mikelanđeli i Stefan Aškenazi. Mikelanđeli joj je bio od velike pomoći kada je u 20-oj godini upala u umetničku krizu.

U 16-oj godini Marta je učestvovala na Internacionalnom muzičkom takmičenju u Ženevi (Geneva International Music Competition) i na Internacionalnom takmičenju „Feručo Buzoni“ (Ferruccio Busoni International Competition). Iako je vremenski razmak između ova dva takmičenja bio samo tri nedelje, na oba takmičenja osvojila je prvu nagradu. Prvu nagradu osvojila je i na sedmom Internacionalnom pijanističkom takmičenju „Frederik Šopen“ (International Frederick Chopin Piano Competition) u Varšavi 1965. godine. Sledeće godine imala je i svoj američki debi u Linkoln Centru.

Iste godine nastali su i njeni prvi snimci, na kojima je svirala dela Šopena, Bramsa, Ravela, Prokofjeva i Lista. Smatra se da je njena tehnika sviranja toliko dobra da je često upoređuju sa Vladimirom Horovicom. Iako neki kritičari tvrde da Marta možda preteruje u dinamici i tempima, njeno sviranje karakteriše strastvenost i jedinstven ton.

Posle 1980-te Marta Argerič retko je nastupala solo, jer se, kako je sama izjavila, osećala usamljeno na pozornici. Mnogo više nastupala je u pratnji orkestra ili kao član kamernih sastava. Naročito su uspešna njena izvođenja kompozicija 20-tog veka, posebno dela Rahmanjinova, Mesijana i Prokofjeva.

Marta Argerič puno se angažuje kako bi pomogla i afirmisala mlade muzičare. Često je i član žirija važnijih pijanističkih takmičenja. Iako se o njoj ne zna puno, zbog njene averzije prema novinarima i publicitetu, ona se smatra jednom od najvećih pijanistkinja današnjice.

5. јуна 2008.

Post navigation

Drugi Paganini → ← Šampion savremene muzike

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Otac malog Mocarta

Otkriće neverovatnog muzičkog talenta kod svoje dece potpuno je promenilo Leopoldov život. Prestao je sa časovima violine i sa komponovanjem, kako bi se u potpunosti posvetio napredovanju muzičke karijere svoje dece...

Sreća u nesreći

Na generalnoj probi opere "Aida", pevači i muzičari, poreklom Italijani, odbili su da nastupe pod upravom Migeza, jer nisu bili zadovoljni njegovom postavkom opere. Uvređen, Migez je napustio pozorište...

Pronalazač

Pre njegovog izuma, flauta se pravila od drveta, a otvori na njoj bili su veoma mali (kako bi se mogli lakše pokriti prstima). Bem je pravio flaute od metala, uglavnom od srebra, mada je eksperimentisao i sa zlatom...

Začetnik „Ars nove“

Francuski kompozitor Filip de Vitri bio je priznat, inovativan i uticajan kompozitor, kao i  muzički teoretičar i pesnik. U muzičkoj istoriji najpoznatiji je po svojoj teorijskoj studiji o muzici, koju je nazvao "Ars nova"...

Osnivač „Petorice“

Iako samouk, Balakirjev je, po rečima Rimskog-Korsakova, bio odličan pijanista i improvizator, umeo je veoma dobro da čita s lista i posedovao je neverovatan osećaj za pravu harmoniju...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder