Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Mocartova (zaboravljena) sestra

  • Putovanje kroz vreme

Maria Ana Mocart (Maria Anna Walburga Ignatia Mozart), starija sestra čuvenog Volfganga Amadeusa Mocarta i ćerka Leopolda i Marie Ane Mocart, bila je poznata muzičarka u Evropi 18-og veka. Kao mala dobila je nadimak „Nanerl“, a kasnije su je zvali i Mariana.

Još u 7-oj godini (1758) otac je počeo da je uči sviranju na klaviru. Dok je Volfgang bio još jako mali, ona je bila njegov idol. Bili su toliko bliski da su izmislili tajni jezik (koji su samo njih dvoje govorili) i kraljevstvo u kome su njih dvoje kralj i kraljica. Njihov otac je u početku organizovao koncertne turneje za oboje. Svirali su po raznim gradovima Evrope, čak i u Beču i Parizu. Međutim, kada je Mariana stasala za udaju, nije više smela da ide na turneje (zbog normi koje su tada postojale), iako je bila odlična pijanistkinja. Zahvaljujući opširnim pismima koje je često razmenjivala sa bratom, saznajemo da ona nije bila samo izvođač, već je i komponovala.

Za razliku od Volfganga, koji se često oglušavao o očeve želje i zapovesti, Mariana je bila potpuno pod očevim uticajem. Iako je bila zaljubljena u Franca d`Ipolda, kapetana i profesora, zbog očevog neslaganja sa njenim izborom, prekinula je sve veze sa Francom. Volfgang je tada pokušao da je ohrabri da se suprotstavi ocu i izbori za sebe, ali nije u tome uspeo. Mariana se udala za bogatog magistra (Johan Baptist Franc fon Berthold), sa kojim je živela u malom austrijskom selu, 25km od svoje porodice u Salzburgu. Njen  muž bio je dvostruki udovac i imao je 5-toro dece iz prethodnih brakova. Mariana se o njima veoma dobro brinula, a rodila mu je još troje – Leopolda, Žanet i Mariu.

Interesantan je podatak da je Mariana svoje prevo dete, sina Leopolda, odmah po rođenju ostavila svom ocu na staranje! Naime, Leopold stariji izjavio je da bi voleo da se brine o dečaku prvih nekoliko meseci, a onda je već sledeće godine produžio ovaj period na neodređeno – brinuo se o dečaku do svoje smrti, 1787. godine. Postavlja se pitanje: zašto je Mariana ostavila svog sina? Jedan od razloga je možda taj što je dečak u početku bio veoma bolestan, pa je verovatno bilo zaista bolje za njega da bude u Salzburgu, zbog lečenja. Međutim, i posle oporavka, ostao je sa dedom. Drugi razlog koji se nameće je verovatno Leopoldova želja da odgaji još jednog Volfganga. Mariana je sina viđala povremeno, ali nije imala mnogo udela u njegovom obrazovanju. Sam ovaj Marianin čin pokazuje koliko je veliki uticaj imao Leopold nad njom.

Iako su Volfgang i Nanerl bili bliski kao deca, kada su odrasli, taj odnos se promenio. Posle Volfgangove i Konstancine nesrećne posete Salzburgu 1783. godine (kada su Leopold i Nanerl prema njima bili izuzetno rezervisani i hladni), njih dvoje se više nikada nisu sreli. Čak je i dopisivanje, koje je ranije bilo redovno, vremenom polako prestalo.

Posle smrti svog muža, 1801. godine, Mariana se vratila u Salzburg, sa svoje dvoje preživele dece i četvoro preživele dece svog pokojnog muža. U Salzburgu je počela da drži časove klavira i muzike. Nekih 20-tak godina kasnije srela se sa Konstancom, koja se u međuvremenu ponovo udala. Zajedno sa svojim drugim mužem (Georg Nikolaus fon Nisen) počela je da piše Vofgangovu biografiju. Mariana im je učinila veliku uslugu kada im je predala sva svoja pisma koja je tokom godina dobijala od brata. Već sledeće godine, prvi put se srela i sa Vofgangovim sinom, Francom Ksaverom Mocartom, koji je dirigovao Rekvijumom svog oca, u čast nedavno preminulog Nisena.

Nekoliko godina kasnije, Marianino zdravlje počelo je da se pogoršava – postala je potpuno slepa 1825. godine. Umrla je na današnji dan – 29. oktobra 1829. godine, u svojoj 78-oj godini.

(slika preuzeta odavde)

29. октобра 2008.

Post navigation

Bahova Tokata → ← Mocartov klavirski koncert

4 komentara na “Mocartova (zaboravljena) sestra”

  1. nada каже:
    27. новембра 2008. у 23:03

    prekrasne stranice

    Одговори
  2. marija каже:
    17. новембра 2008. у 12:09

    Trudim se da ovde postavljam priče koje su meni zanimljive i za koje mislim da će zainteresovati i ljude kojima klasična muzika i nije baš tako bliska. Drago mi je da vam se priče dopadaju…
    Inače, postoji neko nepisano pravilo da su dobri muzičari obično i dobri matematičari (i obrnuto) 😀

    Одговори
  3. makarone каже:
    17. новембра 2008. у 01:09

    Ovakve biografije i „pikanterije“ su vrlo živopisne, i pobuđuju da još više i prilježnije slušamo klasičnu muziku. Inače, Lajbnic je video interesantnu vezu između muzike i brojeva

    Одговори
  4. Deda каже:
    3. новембра 2008. у 13:55

    Ovakve price sam mnogo gotivio dok sam imao umetnost u srednjoj skoli, a imao sam i izuzetnog profesora kojije na izuzetnan nacin znao da prenese duh tog vremena.
    Na trenutak sam se vratio u proslost, uzivajuci u svakoj reci koju procitah .

    Одговори

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

13 intervala

Bio je jedan od najuticajnijih pijanista XX veka. Posedovao je neverovatnu tahniku i odličan osećaj za ritam. Kažu da je bio visok 198 cm i da je imao raspon šake oko 30 cm - mogao je da obuhvati 13 intervala na klaviru!

Trapav, ali suptilan

Sati je upisao Pariski Konzervatorijum 1879. godine, ali ubrzo zatim profesori su ga poslali kući, jer su smatrali da je netalentovan. Posle dve i po godine, ponovo je primljen na Konzervatorijum...

Poslednji madrigalista

Do svoje 40-te godine Monteverdi je pisao uglavnom madrigale - napisao je ukupno 9 knjiga madrigala. Iako danas stil prvih Monteverdijevih opera deluje primitivno, u svoje vreme on je smatran vrlo modernim kompozitorom...

Nesuđeni golman

Muziku je zavoleo verovatno zahvaljujući ocu, koji se amaterski bavio operskim pevanjem. Međutim, kada je trebalo da odluči čime će se baviti u životu, 19-togodišnji Lučano se ozbiljno dvoumio između muzike i fudbala ...

Kraljev violista

Njegovo možda najinteresantnije delo je kompozicija "Lavirint". Kako bi dočarao čoveka izgubljenog u lavirintu, on neprestano prelazi iz tonaliteta u tonalitet, praveći pri tom i disonance, ...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder