Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Drugi Paganini

  • Putovanje kroz vreme

Henri Vijetan (Henri Francois Joseph Vieuxtemps) bio je belgijski kompozitor i violinista. Prve časove violine dobio je od svog oca, amaterskog violiniste i graditelja violina. Svoj prvi nastup imao je sa samo 6 godina, kada je svirao violinski koncert Pjer Rodea.

Nastupajući po okolnim gradovima, upoznao je violinistu Šarla de Berioa, kod koga je započeo studiranje. Berio ga je odveo u Pariz 1829. godine, gde je 9-togodišnji Vijetan održao veoma uspešni koncert. Međutim, zbog Revolucije u Francuskoj, Vijetan se već sledeće godine vratio u svoj rodni grad (Brisel), gde je nastavio sam da uči sviranje na violini. Nastupi sa izuzetno muzikalnom operskom pevačicom Polinom Garsija-Viardo (mezzo-sopran) pomogli su mu u muzičkom razvoju.

Za vreme svoje koncertne turneje po Nemačkoj 1833. godine, upoznao se sa poznatim violinistom Luisom Šporom, kao i sa Robertom Šumanom, koji je dečaka upoređivao sa Paganinijem. U narednih deset godina Vijetan je imao koncerte po raznim gradovima širom Evrope, zadivljujući svojom virtuozunošću ne samo građanstvo, već i poznate muzičare, kao što su Berlioz i Paganini.

Pošto je želeo da se bavi i komponovanjem, Vijetan je išao na časove kod Simona Seštera u Beču, a zimu 1835-1836. godine proveo je učeći kompoziciju kod Antona Rajha u Parizu. Tada je nastao i njegov prvi violinski koncert, koji je kasnije objavljen kao Violinski koncert br.2.

Svoj Violinski koncert br.1 Vijetan je premijerno izveo u Sankt Peterburgu 1840. godine. Ovaj koncert Berlioz je nazvao „izvanrednom simfonijom za violinu i orkestar“. Između 1846. i 1851. godine Vijetan je boravio u Rusiji, kao dvorski muzičar cara Nikolaja I i solista u Kraljevskom Teatru. Osnovao je čak i školu za violinu na Sankt Peterburškom Kozervatorijumu. Godine 1871. vratio se u Belgiju, gde je pozvan da radi kao profesor na Konzervatorijumu u Briselu.

Na žalost, dve godine kasnije doživeo je šlog, koji mu je u potpunosti paralizovao desnu ruku. Preselio se u Pariz, a svoje studente prepustio je Henriku Vijenjavskom. Posle nekog vremena počeo je čak i da se oporavlja, ali je 1879. godine usledio još jedan šlog, tako da je nesrećni Vijetan morao u potpunosti da odustane od svoje izvođačke karijere.

Većina njegovih kompozicija pisana je za violinu. Najpoznatiji su koncerti – napisao ih je sedam. Kada je bio primoran da prekine sa karijerom izvođača, počeo je da piše i za ostale gudačke instrumente. Napisao je, između ostalog, dva koncerta za violončelo, sonatu za violu, kao i tri gudačka kvarteta.

Poslednje godine svog života Henri Vijetan proveo je u sanatorijumu u Alžiru, gde su živeli njegova ćerka i zet. Nastavio je da komponje, ali je bio potpuno utučen zbog nemogućnosti da svira, kao i zbog toga što je živeo daleko od muzičkih centara Evrope. Umro je na današnji dan – 6. juna 1881. godine.

(slika preuzeta odavde)

6. juna 2008.

Post navigation

Samouk, a uspešan → ← Usamljena pijanistkinja

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Pravo zanimanje

Njen otac bio je uspešni biznismen, a njeni baka i deka sa majčine strane bili su dirigent i operska pevačica. Kada je imala samo 5 godina, majka je počela da je uči sviranju na klaviru, a u sedmoj godini prvi put je bila u operi...

Velika porodica

Nemački barokni kompozitor i orguljaš, Johan Sebastijan Bah, rođen je 21. marta 1685. godine, u muzičkoj porodici. Bio je priznat kao sjajan orguljaš i čembalista, ali za njegove kompozicije se tada govorilo da su zastarele!

Čovek sa puno imena

Sa učenjem muzike i komponovanjem počeo je već u ranom detinjstvu, da bi kasnije studirao flautu i harmoniju. Uporedo sa muzikom, iako protiv svoje volje, studirao je i pravo. Bavio se takođe i pevanjem...

Vitez među muzičarima

U svet muzike uveo ga je otac, koji je bio orguljaš. Čarls je još kao mali pokazivao veliki muzički talenat: sa samo 4 godine pred publikom je izveo sonatinu na klaviru, a oprobao se i na udaraljkama u orkestru, ...

Prva simfonija

Rad na ovoj simfoniji Betoven je počeo još 1791. godine, skoro 10 godina pre premijere, a prvi put je objavljena tek 1801. godine. Prva simfonija nastala je pod Hajdnovim uticajem, ali je bila potpuno nova i originalna za to doba...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Marija na Žena je varljiva
  • Jadranka na Žena je varljiva
  • Marija na Želje, čestitke, pozdravi…
  • Marija na Rigoleto
  • Blagoje na Rigoleto

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder