Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Legija časti

  • Putovanje kroz vreme

Francuski kompozitor, orguljaš, pijanista i profesor, Gabrijel Fore (Gabriel Urbain Fauré), rođen je na današnji dan, 12. maja 1845. godine. Bio je jedan od najboljih kompozitora svog vremena, koji je svojim muzičkim stilom uticao na mnoge kompozitore 20-og veka.

Još kao mali, Fore je pokazao neverovatan muzički talenat, tako da su ga roditelji već u devetoj godini poslali u Pariz, na studije u „Nidermajer“, institut za crkvenu muziku. Najviše uticaja na njegov dalji razvoj imao je kompozitor Kamij Sen-Sans, koji je Forea uputio u muziku svojih savremenika.

Po povratku iz Francusko-Pruskog rata, 1871. godine, Fore je osnovao „Société Nationale de Musique“, kako bi promovisao francusku muziku i pomogao afirmaciju mladih kompozitora. Između ostalih, ovom društvu su pripadali i Kamij Sen-Sans, Žil Masne, Cezar Frank i Pol Tafanel.

Godine 1883. Fore je oženio Mari Fremije, sa kojom je kasnije imao i dva sina. Kako bi mogao da ozdržava porodicu, radio je u crkvi „Madeleine“ i držao časove klavira i harmonije. Za komponovanje je imao vremena samo leti. U ovom periodu nastaje „Elegija“ za violončelo i klavir, njegovo najpoznatije delo, i „Rekvijem“, koji se vrlo često opisuje kao „uspavanka smrti“. Na žalost, Fore je vrlo malo zaradio od svojih kompozicija, jer ih je njegov izdavač otkupio od njega za svega 50 franaka!

Zahvaljujući putu u Veneciju 1890. godine, gde se sastao sa svojim prijateljima i napisao još neka dela, Foreova finansijska situacija se promenila na bolje. Dve godine kasnije postao je inspektor muzičkih konzervatorijuma u francuskim provincijama, što je značilo da ne mora više da podučava amatere.

Od 1905. godine postaje direktor Konzervatorijuma u Parizu, ali već posle četiri godine počinju da se javljaju prvi problemi sa sluhom. Fore je, naravno, pokušao da to drži u tajnosti, ali vremenom je ipak morao da napusti svoj posao – u svojoj 75-oj godini povukao se sa Konzervatorijuma. Iste godine dobio je najvišu nagradu Legije časti – „Grand-Croix“, nagradu koja se retko daje muzičarima.

Fore je umro od upale pluća 1924. godine, u Parizu.

(slika preuzeta odavde)

12. маја 2008.

Post navigation

Bezobrazni Napoleon → ← Pekarski pomoćnik

2 komentara na “Legija časti”

  1. Marija каже:
    28. августа 2009. у 20:47

    Možda i treba 😉
    Hvala 🙂

    Одговори
  2. Грујица Рајић каже:
    28. августа 2009. у 20:19

    Можда треба додати и да је Форе компоновао опере ‘Пенелопа’, ‘Прометеј’…

    Одговори

Оставите одговор на Marija Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Osnivač „Petorice“

Iako samouk, Balakirjev je, po rečima Rimskog-Korsakova, bio odličan pijanista i improvizator, umeo je veoma dobro da čita s lista i posedovao je neverovatan osećaj za pravu harmoniju...

Kralj violine

Nekada davno, drvoseče su u šumi našle jednog dečaka i doveli su ga u selo. Dečak je bio vredan i počeo je da radi kao kovač. Jednom prilikom, na seoskom festivalu, on je zadivio sve prisutne svirajući na instrumentu zvanom "viol"...

Virtuozni pijanista

Svjatoslav Rihter, poznati ruski pijanista, ubraja se među najveće pijaniste XX veka. Ovu titulu Rihter je zaslužio svojim virtuozitetom, dubinom svojih interpretacija, kao i svojim ogromnim repertoarom...

Aleluja!

Osim što je bio virtuoz na orguljama, Hendl je bio i vrlo plodan kompozitor. Napisao je čak 42 opere, 29 oratorijuma, više od 120 kantata, trija, dueta, veliki broj končerta grosa, arija, kamernih dela, kao i 16 koncerata za orgulje...

Slavna pijanistkinja

Nemačka pijanistkinja i kompozitor, Klara Šuman, bila je jedna od najistaknutijih pijanista u doba romantizma. Njena koncertna karijera trajala je čak 61 godinu...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder