Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Legija časti

  • Putovanje kroz vreme

Francuski kompozitor, orguljaš, pijanista i profesor, Gabrijel Fore (Gabriel Urbain Fauré), rođen je na današnji dan, 12. maja 1845. godine. Bio je jedan od najboljih kompozitora svog vremena, koji je svojim muzičkim stilom uticao na mnoge kompozitore 20-og veka.

Još kao mali, Fore je pokazao neverovatan muzički talenat, tako da su ga roditelji već u devetoj godini poslali u Pariz, na studije u „Nidermajer“, institut za crkvenu muziku. Najviše uticaja na njegov dalji razvoj imao je kompozitor Kamij Sen-Sans, koji je Forea uputio u muziku svojih savremenika.

Po povratku iz Francusko-Pruskog rata, 1871. godine, Fore je osnovao „Société Nationale de Musique“, kako bi promovisao francusku muziku i pomogao afirmaciju mladih kompozitora. Između ostalih, ovom društvu su pripadali i Kamij Sen-Sans, Žil Masne, Cezar Frank i Pol Tafanel.

Godine 1883. Fore je oženio Mari Fremije, sa kojom je kasnije imao i dva sina. Kako bi mogao da ozdržava porodicu, radio je u crkvi „Madeleine“ i držao časove klavira i harmonije. Za komponovanje je imao vremena samo leti. U ovom periodu nastaje „Elegija“ za violončelo i klavir, njegovo najpoznatije delo, i „Rekvijem“, koji se vrlo često opisuje kao „uspavanka smrti“. Na žalost, Fore je vrlo malo zaradio od svojih kompozicija, jer ih je njegov izdavač otkupio od njega za svega 50 franaka!

Zahvaljujući putu u Veneciju 1890. godine, gde se sastao sa svojim prijateljima i napisao još neka dela, Foreova finansijska situacija se promenila na bolje. Dve godine kasnije postao je inspektor muzičkih konzervatorijuma u francuskim provincijama, što je značilo da ne mora više da podučava amatere.

Od 1905. godine postaje direktor Konzervatorijuma u Parizu, ali već posle četiri godine počinju da se javljaju prvi problemi sa sluhom. Fore je, naravno, pokušao da to drži u tajnosti, ali vremenom je ipak morao da napusti svoj posao – u svojoj 75-oj godini povukao se sa Konzervatorijuma. Iste godine dobio je najvišu nagradu Legije časti – „Grand-Croix“, nagradu koja se retko daje muzičarima.

Fore je umro od upale pluća 1924. godine, u Parizu.

(slika preuzeta odavde)

12. маја 2008.

Post navigation

Bezobrazni Napoleon → ← Pekarski pomoćnik

2 komentara na “Legija časti”

  1. Marija каже:
    28. августа 2009. у 20:47

    Možda i treba 😉
    Hvala 🙂

    Одговори
  2. Грујица Рајић каже:
    28. августа 2009. у 20:19

    Можда треба додати и да је Форе компоновао опере ‘Пенелопа’, ‘Прометеј’…

    Одговори

Оставите одговор на Грујица Рајић Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Prva simfonija

Rad na ovoj simfoniji Betoven je počeo još 1791. godine, skoro 10 godina pre premijere, a prvi put je objavljena tek 1801. godine. Prva simfonija nastala je pod Hajdnovim uticajem, ali je bila potpuno nova i originalna za to doba...

Engleski baron

Pošto je bio pacifista, Britn je napustio Englesku 1939. godine, kada je počeo II svetski rat. Otišao je u Ameriku, gde je živeo sve do 1942. godine. U ovom periodu puno je komponovao, a njegovo najuspelije delo je opera "Piter Grajms"...

Anđeo Rima

Moreski je učio pevanje kod Kapočija, u katoličkoj crkvi "San Salvatore in Lauro" u Rimu. Sa samo 15 godina postaje prvi sopran u horu te crkve i redovan član grupe solista koji su nastupali u salonima čuvenih rimskih porodica...

Dobri tata

Hajdn je komponovao s neverovantom lakoćom, o čemu svedoči i njegov izuzetno bogat opus. Napisao je 150 simfonija, 15 misa, 18 opera, 39 klavirskih sonata, 47 trija, 170 gudačkih trija i 83 gudačka kvarteta...

Poslednji madrigalista

Do svoje 40-te godine Monteverdi je pisao uglavnom madrigale - napisao je ukupno 9 knjiga madrigala. Iako danas stil prvih Monteverdijevih opera deluje primitivno, u svoje vreme on je smatran vrlo modernim kompozitorom...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder