Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Muzičke večeri

  • Putovanje kroz vreme

Jedan od najpoznatijih orguljaša, lautista i kompozitora baroka, bio je Ditrih Bukstehude (Dieterich Buxtehude). O njegovom mestu i godini rođenja se još uvek ne zna puno, ali na osnovu podataka koji postoje o njegovom ocu Johanu, pretpostavlja se da je Ditrih rođen oko 1637. godine ili u Helsinburgu (današnja Švedska – tada Danska) ili u Bad Oldesku (današnja Nemačka – tada deo Danske kraljevine). Pretpostavlja se takođe da mu je rodno ime bilo Diderih, a da ga je po dolasku u Nemačku promenio u Ditrih. Ditrihov otac bio je zaposlen kao orguljaš u Bogorodičinoj crkvi u Helsinburgu, tako da je verovatno on bio zaslužan muzičko obrazovanje i izbor zanimanja svog sina.

Nekoliko godina posle Ditrihovog rođenja (1641.) porodica Bukstehude se preselila u Helsinger (Danska), gde je Johan dobio posao orguljaša u lokalnoj crkvi. Posle 16 godina, i Ditrih započinje svoju karijeru kao crkveni orguljaš. Interesantno je da, iako je u svom životu radio u tri različite crkve, u tri različita grada, to je svaki put bila Bogorodičina crkva.

Prvi posao dobio je u Bogorodičinoj crkvi u Helsinburgu (istoj onoj u kojoj je ranije radio njegov otac), tako da je neko vreme živeo tamo. Na žalost, plata je bila mala, a počeo je i rat između Danske i Švedske, tako da je Ditrih konkurisao za posao orguljaša u Bogorodičinoj crkvi u Helsingeru, gde je plata bila veća. Uspeo je da dobije ovaj posao, tako da se ponovo vratio u Helsinger (gde su mu i dalje živeli roditelji), gde je živeo i radio od 1660. do 1668. godine. Kada je 1667. umro Franc Tunder, orguljaš u Bogorodičinoj crkvi u Libeku, trebalo je pronaći novog orguljaša, koji bi obavljao ovaj posao. Ditrih se prijavio i dobio posao, koji je radio do kraja svog života. Preselio se u Libek, a sledeće godine se i oženio i to Tunderovom ćerkom.

Iz ovog perioda njegovog života postoji najviše informacija. Međutim, jedina Bukstehudeova slika koja postoji je ova slika iz 1674. godine. Pretpostavlja se da je čovek koji svira čembalo (klavsen) u sredini Rajnken, poznati barokni kompozitor i orguljaš, ali nije sigurno koji od druge dvojice muzičara je Bukstehude. Dugo se verovalo da je to muškarac koji ispred sebe ima notni list (desno), međutim postoje i oni koji tvrde da bi to mogao biti i muškarac koji svira na violi da gamba (na slici levo).

Bukstehude je u Libeku nastavio Tunderovu tradiciju tzv. muzičkih večeri. Naime, Tunder je imao običaj da organizuje posebne koncerte, za koje je ulaz bio besplatan. Ovi koncerti postali su poznati pod nazivom „Muzičke večeri“ (Abendmusik) i bili su toliko popularni da je publika dolazila i iz drugih gradova kako bi uživala u muzici. Poznata je anegdota o mladom Bahu, koji je 1705. godine prepešačio 400 km samo da bi prisustvovao ovakvom jednom koncertu. Dve godine ranije Bukstehudeove koncerte posetili su čak i Georg Fridrih Hendl i Johan Mateson, između ostalog i zato što su bili zainteresovani da ga naslede na mestu orguljaša. Ditrih, koji je tada već razmišljao o penziji, rekao im je da će im ustupiti svoj posao orguljaša, pod uslovom da onaj ko posao prihvati mora da oženi njegovu najstariju ćerku, Anu Margaretu! Nije poznato da li je devojka bila toliko odbojna ili muzičari jednostavno nisu želeli brak, tek, obojica su odbili ponudu i otišli već sledećeg dana.

Bukstehudeov opus obuhvata veliki broj vokalnih dela i kompozicija za orgulje i čembalo, kao i manji broj kompozicija za kamerne sastave. Iako je napisao čak više od 100 vokalnih dela, do ranog 20-tog veka smatrali su ga prvenstveno kompozitorom za instrumente sa dirkama. Pretpostavlja se da su Johan Sebastijan Bah i Georg Filip Teleman svoje oratorijume pisali po uzoru na Bukstehudeove nemačke oratorijume. Na žalost, malo njegovih kompozicija je ostalo sačuvano do danas.

Ditrih Bukstehude umro je na današnji dan – o9. maja 1707. godine. Njegov pomoćnik i bivši učenik nasledio ga je na mestu orguljaša i nastavio je tradiciju Muzičkih večeri. Ova tradicija trajala je do 1810. godine, a zatim ponovo od 1926. godine. Za vreme Drugog svetskog rata, 28. marta 1942. godine, kada je Libek bio bombardovan, Bogorodičina crkva bila je oštećena, a orgulje na kojima je svirao Bukstehude bile su uništene.

9. maja 2009.

Post navigation

Preporuka → ← Vagnerov učenik

3 komentara na “Muzičke večeri”

  1. drveni advokat kaže:
    15. maja 2009. u 23:29

    u prelepe priče nas uvodiš!

    Odgovori
  2. Marija kaže:
    10. maja 2009. u 03:12

    Hvala Dudo! 🙂

    Odgovori
  3. Duda kaže:
    9. maja 2009. u 21:54

    Volim tvoje zanimljive opise! I ovaj je jedan od njih! 🙂

    Odgovori

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Slovensko poreklo

Rođen je u Austriji, u Salzburgu. Otac mu je bio poreklom Grk, a majka Srpkinja, iz Novog Sada. Školovao se na Konzervatorijumu u Beču, a uporedo s tim, diplomirao je i filozofiju, radio je kao klarinetista, davao časove klavira i putovao...

Pravo zanimanje

Njen otac bio je uspešni biznismen, a njeni baka i deka sa majčine strane bili su dirigent i operska pevačica. Kada je imala samo 5 godina, majka je počela da je uči sviranju na klaviru, a u sedmoj godini prvi put je bila u operi...

Začetnik „Ars nove“

Francuski kompozitor Filip de Vitri bio je priznat, inovativan i uticajan kompozitor, kao i  muzički teoretičar i pesnik. U muzičkoj istoriji najpoznatiji je po svojoj teorijskoj studiji o muzici, koju je nazvao "Ars nova"...

Barselona

Svetsku slavu započela je svojom ulogom u Donicetijevoj operi "Lukrecija Bordžija" u Karnegi Holu. Upala je u poslednjem trenutku, kao zamena za Merilin Horn, tako da je svoju ulogu morala da nauči za manje od mesec dana!

Šampion savremene muzike

Sergej Kusevicki bio je ruski dirigent, kompozitor i kontrabasista. Njegovi roditelji bili su profesionalni muzičari, tako da su Sergeja naučili da svira violinu, violončelo i klavir...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Serafim na Legenda o nastanku molskih lestvica
  • Petar Petrovic na Prepoznaj instrument
  • Vukasin Knezevic na Prepoznaj instrument
  • Marija na Oblici starogrčke muzike
  • Taki na Oblici starogrčke muzike

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder