Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Usamljena pijanistkinja

  • Putovanje kroz vreme

Argentinska koncertna pijanistkinja Marta Argerič (Martha Argerich) rođena je na današnji dan – 05. juna 1941. godine, u Buenos Airesu. Počela je da svira klavir sa samo tri godine, a već u osmoj godini imala je svoj prvi solistički koncert, na kome je izvela Betovenov Klavirski koncert br. 1, u C-duru.

Kada se njena porodica preselila u Evropu, 1955. godine, Marta je počela da radi sa poznatim pijanistom Fridrihom Guldom u Austriji. Njeni profesori kasnije bili su i Arturo Benedeti Mikelanđeli i Stefan Aškenazi. Mikelanđeli joj je bio od velike pomoći kada je u 20-oj godini upala u umetničku krizu.

U 16-oj godini Marta je učestvovala na Internacionalnom muzičkom takmičenju u Ženevi (Geneva International Music Competition) i na Internacionalnom takmičenju „Feručo Buzoni“ (Ferruccio Busoni International Competition). Iako je vremenski razmak između ova dva takmičenja bio samo tri nedelje, na oba takmičenja osvojila je prvu nagradu. Prvu nagradu osvojila je i na sedmom Internacionalnom pijanističkom takmičenju „Frederik Šopen“ (International Frederick Chopin Piano Competition) u Varšavi 1965. godine. Sledeće godine imala je i svoj američki debi u Linkoln Centru.

Iste godine nastali su i njeni prvi snimci, na kojima je svirala dela Šopena, Bramsa, Ravela, Prokofjeva i Lista. Smatra se da je njena tehnika sviranja toliko dobra da je često upoređuju sa Vladimirom Horovicom. Iako neki kritičari tvrde da Marta možda preteruje u dinamici i tempima, njeno sviranje karakteriše strastvenost i jedinstven ton.

Posle 1980-te Marta Argerič retko je nastupala solo, jer se, kako je sama izjavila, osećala usamljeno na pozornici. Mnogo više nastupala je u pratnji orkestra ili kao član kamernih sastava. Naročito su uspešna njena izvođenja kompozicija 20-tog veka, posebno dela Rahmanjinova, Mesijana i Prokofjeva.

Marta Argerič puno se angažuje kako bi pomogla i afirmisala mlade muzičare. Često je i član žirija važnijih pijanističkih takmičenja. Iako se o njoj ne zna puno, zbog njene averzije prema novinarima i publicitetu, ona se smatra jednom od najvećih pijanistkinja današnjice.

5. јуна 2008.

Post navigation

Drugi Paganini → ← Šampion savremene muzike

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

„Paganini“ među orguljašima

Mnoge Dupreove kompozicije bile su tehnički izuzetno zahtevne, a bio je i odličan improvizator. Od zadate teme mogao je vrlo lako da napravi čitavu simfoniju, u kojoj bi se često našla i fuga...

Albinonijev „Adagio“ ?

Rođen je u porodici bogatog trgovca, a učio je violinu i pevanje. O njegovom životu se, zapravo, vrlo malo zna, što je čudno, uzevši u obzir da je u svoje vreme bio veoma poznat kompozitor, a vreme u kome je živeo je uglavnom dobro dokumentovano...

Rimska trilogija

Otorino Respigi bio je italijanski kompozitor, muzikolog i dirigent. Prve časove violine i klavira dobio je od svog oca, profesora klavira. Studirao je u Rusiji, kod Rimskog-Korsakova, a zatim i u Berlinu, kod Maksa Bruha...

Prva simfonija

Rad na ovoj simfoniji Betoven je počeo još 1791. godine, skoro 10 godina pre premijere, a prvi put je objavljena tek 1801. godine. Prva simfonija nastala je pod Hajdnovim uticajem, ali je bila potpuno nova i originalna za to doba...

Drugi Paganini

Poslednje godine svog života Henri Vijetan proveo je u sanatorijumu u Alžiru, gde su živeli njegova ćerka i zet. Nastavio je da komponje, ali je bio potpuno utučen zbog nemogućnosti da svira, kao i zbog toga što je živeo daleko od muzičkih centara Evrope...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder