Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

* Takmičenja *

  • Anton Eberst takmičenje
  • Memorijal "Isidor Bajić"
  • Music Competitions

Usamljena pijanistkinja

  • Putovanje kroz vreme

Argentinska koncertna pijanistkinja Marta Argerič (Martha Argerich) rođena je na današnji dan – 05. juna 1941. godine, u Buenos Airesu. Počela je da svira klavir sa samo tri godine, a već u osmoj godini imala je svoj prvi solistički koncert, na kome je izvela Betovenov Klavirski koncert br. 1, u C-duru.

Kada se njena porodica preselila u Evropu, 1955. godine, Marta je počela da radi sa poznatim pijanistom Fridrihom Guldom u Austriji. Njeni profesori kasnije bili su i Arturo Benedeti Mikelanđeli i Stefan Aškenazi. Mikelanđeli joj je bio od velike pomoći kada je u 20-oj godini upala u umetničku krizu.

U 16-oj godini Marta je učestvovala na Internacionalnom muzičkom takmičenju u Ženevi (Geneva International Music Competition) i na Internacionalnom takmičenju „Feručo Buzoni“ (Ferruccio Busoni International Competition). Iako je vremenski razmak između ova dva takmičenja bio samo tri nedelje, na oba takmičenja osvojila je prvu nagradu. Prvu nagradu osvojila je i na sedmom Internacionalnom pijanističkom takmičenju „Frederik Šopen“ (International Frederick Chopin Piano Competition) u Varšavi 1965. godine. Sledeće godine imala je i svoj američki debi u Linkoln Centru.

Iste godine nastali su i njeni prvi snimci, na kojima je svirala dela Šopena, Bramsa, Ravela, Prokofjeva i Lista. Smatra se da je njena tehnika sviranja toliko dobra da je često upoređuju sa Vladimirom Horovicom. Iako neki kritičari tvrde da Marta možda preteruje u dinamici i tempima, njeno sviranje karakteriše strastvenost i jedinstven ton.

Posle 1980-te Marta Argerič retko je nastupala solo, jer se, kako je sama izjavila, osećala usamljeno na pozornici. Mnogo više nastupala je u pratnji orkestra ili kao član kamernih sastava. Naročito su uspešna njena izvođenja kompozicija 20-tog veka, posebno dela Rahmanjinova, Mesijana i Prokofjeva.

Marta Argerič puno se angažuje kako bi pomogla i afirmisala mlade muzičare. Često je i član žirija važnijih pijanističkih takmičenja. Iako se o njoj ne zna puno, zbog njene averzije prema novinarima i publicitetu, ona se smatra jednom od najvećih pijanistkinja današnjice.

5. јуна 2008.

Post navigation

Drugi Paganini → ← Šampion savremene muzike

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Klasika i pop

Maksim počinje saradnju sa kompozitorom Tonči Huljićem, koji je komponovao nekoliko numera i za poznati ženski kvartet "Bond". Nastaje album "The Piano Player", na kome Maksim izvodi klasične kompozicije u kombinaciji sa pop muzikom...

Kralj violine

Nekada davno, drvoseče su u šumi našle jednog dečaka i doveli su ga u selo. Dečak je bio vredan i počeo je da radi kao kovač. Jednom prilikom, na seoskom festivalu, on je zadivio sve prisutne svirajući na instrumentu zvanom "viol"...

Pekarski pomoćnik

Zahvaljujući pevanju svoje majke, Slavenski se upoznao i sa međumurskim folklorom, koji mu je kasnije bio inspiracija u mnogim kompozicijama. Njegov talenat i vredan rad obezbedili su mu mesto na Konzervatorijumu u Budimpešti...

„Paganini“ među orguljašima

Mnoge Dupreove kompozicije bile su tehnički izuzetno zahtevne, a bio je i odličan improvizator. Od zadate teme mogao je vrlo lako da napravi čitavu simfoniju, u kojoj bi se često našla i fuga...

Nadmetanje

Na poziv ruske kraljice, Paizjelo je otišao u Sankt Peterburg 1776. godine, gde je, pored mnogih drugih uspešnih dela, komponovao i svoje remek-delo, "Seviljskog berberina", koji je uskoro postao poznat i tražen u celoj Evropi...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

FB drugari – stari kod

Klasični radio

internet radio

Hronološka mapa kompozitora

Hronološka_mapa

Powered by WordPress | theme Layout Builder