Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Krcko Oraščić

  • Opere i baleti

Krcko Oraščić (Ščelkunčik) je balet u dva čina, za koji su koreografiju originalno uradili Marius Petipa i Lev Ivanov, a muziku je napisao Petar Ilič Čajkovski. Libreto baleta bazira se na priči „Krcko Oraščić i Kralj miševa“, koju je napisao E.T.A. Hofman. Ovaj balet premijerno je izveden 18. decembra 1892. godine u Marinski Teatru (Mariinskiy Teatr) u Sankt Peterburgu, zajedno sa operom „Jolanta“, koju je takođe napisao Čajkovski.

Balet „Krcko Oraščić“ se nije pokazao preterano uspešnim u početku. Mnogo veću popularnost stekla je istoimena 20-tominutna svita, koju je Čajkovski napravio od muzike iz ovog baleta. Međutim, početkom 20. veka, ponovo se javlja interesovanje publike za ovaj balet, pa se on sada često izvodi i to naročito u vreme Božića, verovatno zato što se u to vreme dešava i radnja baleta.

Detalji priče razlikuju se u zavisnosti od produkcije, ali osnova je ista. Ovde ću vam ispričati priču koja se dešavala na sceni SNP-a 27.01.2012. 🙂

Zahvaljujući prelepoj muzici Čajkovskog, kao i kostimima, sceni i koreografiji, osećala sam se kao da sam i sama deo ove bajke.

Balet počinje uvertirom koja je, sigurna sam, svima poznata 🙂

I čin – U domu Štalbaumovih

Kada se zavesa podigne, vidimo pisca Hofmana, kako zamišljen sedi za svojim pisaćim stolom. Odjednom se njegovo lice ozari, jer je dobio ideju za novu priču (priču o Krcku Oraščiću i Kralju miševa). On počinje da piše, a na sceni njegova priča oživljava.

Zima je, vreme oko Božića, a u kući porodice Štalbaum priređuje se Božićna proslava. Scena je prepuna odraslih i dece u prelepim kostimima, koji se vesele uz muziku i ples. Zabavu prekida dolazak gospodina Droselmajera, čiju ulogu je Hofman dodelio sebi. Droselmajer je kum devojčice Klare Štalbaum i njenog brata Frica, a bavi se pravljenjem igračaka. On nije na zabavu došao praznih ruku – iz svog magičnog kovčega vadi poklone za sve okupljene, a zatim okuplja decu i uz pomoć lutaka u pravoj veličini, priča im bajku o princu Krcku Oraščiću i Šećernoj vili.

Princ Krcko Oraščić i Šećerna vila su nekada živeli u dalekom Kraljevstvu slatkiša i bili su veoma zaljubljeni jedno u drugo. Ali, Kraljica miševa, Ratilda, bila je veoma ljubomorna na njih, jer ona nije bila ni lepa ni zaljubljena. Zato je dan pre venčanja princa i Šećerne vile pokušala da ukrade lepotu Vili. Na sreću, Krcko Oraščić se pojavio u pravom trenutku i sprečio je Ratildu da izvrši svoj podmukli plan. Da bi mu se osvetila, Ratilda ga je pretvorila u ružnog drvenog Krcka Oraščića i to je bio kraj ljubavi princa i Šećerne vile.

Kada je Droselmajer završio priču, sva deca su se vratila zabavi osim male Klare Štalbaum, koju je ova priča veoma rastužila. Bilo joj je toliko žao nesrećnog para da je pitala Droselmajera može li ona nekako pomoći Krcku Oraščiću. On joj je odgovorio da je to moguće, ali mora biti spremna da prođe kroz velika iskušenja. Droselmajer joj je tada dao lutku Krcka Oraščića, ali Klarin mlađi brat, koji je bio ljubomoran što je Klara u centru pažnje, besno joj je prišao i slomio lutku. Droselmajer je tada odneo Krcka ispod jelke i zabava se nastavila.

Kada se zabava završila i svi gosti otišli svojim kućama, a svi ukućani na spavanje, u mračnom salonu pojavljuju se miševi, prvo mali, a za njima i veliki. Negde oko ponoći, Klara dolazi da proveri da li je Krcko Oraščić još uvek ispod jelke, ali je iznenada okružuje grupa velikih miševa. Oni je napadaju, ali se tada pojavljuje Droselmajer i miševi se razbeže. Zadivljen Klarinom hrabrošću, on joj daje čarobni štapić i uči je kako da koristi magiju. On onda nestaje, a na scenu ponovo dolaze miševi, predvođeni svojom kraljicom Ratildom. Počinje borba između miševa i ostalih igračaka, koje su u međuvremenu oživele, a predvodi ih Krcko Oraščić. U trenutku kada je Ratilda krenula ka Krcku Oraščiću, s namerom da ga uništi zauvek, Klara prikuplja svu svoju hrabrost i uz pomoć upravo naučene magije uspeva da savlada zlu kraljicu. Porazom Ratilde i njene čini su razbijene, pa Krcko Oraščić ponovo postaje lepi princ. Kako bi iskazao svoju zahvalnost prema Klari, on je vodi u neverovatno Kraljevstvo slatkiša i time se završava prvi čin baleta.

II čin – U Kraljevstvu slatkiša

Na početku drugog čina ponovo vidimo Hofmana/Droselmajera, koji nastavlja da piše svoju priču i da stvara Kraljevstvo slatkiša. Njegova priča ponovo oživljava i pred nama se ukazuje prelepa scenografija, koja zaista podseća na Kraljevstvo slatkiša.

Dolaze princ i Klara i on je upoznaje sa Šećernom vilom, Kraljem i Kraljicom. Počinje ceremonija venčanja, a Klara, zajedno sa Kraljem i Kraljicom, oduševljeno posmatra plesače. Oni izvode prvo španski ples, a zatim orijentalni, kineski i ruski, nakon kojih sledi čuveni Valcer cveća.

Vrhunac ceremonije predstavlja ples princa i Šećerne vile. Po završetku njihovog plesa, pojavljuje se Droselmajer, koji obaveštava Klaru da je vreme da se krene kući.

Na kraju baleta, kao epilog, ponovo vidimo Hofmana koji, za svojim pisaćim stolom, presrećan, završava i poslednje poglavlje svoje neverovatne priče.

Ceo balet možete pogledati OVDE, a svakako preporučujem i uživo gledanje, ako budete u prilici 🙂

Slike preuzete odavde: 1, 2, 3, 4,

6. фебруара 2012.

Post navigation

Danse macabre → ← BTF seminar

12 komentara na “Krcko Oraščić”

  1. Milos каже:
    22. септембра 2017. у 12:57

    Upravo se spremam da kupim kartu za Krcka orascica u Novosivirskoj prelepoj operi/baletu. Hvala Vam sto postojite.

    Одговори
  2. vesna каже:
    17. јуна 2016. у 12:03

    Postovana,da li postoji mogucnost da se opere titluju na srpskom? Videla sam to na madjarskot televiziji,mislim da bi to bio pun pogodak za sve ljubitelje. Pozdrav

    Одговори
  3. Tamara Živankić каже:
    24. марта 2016. у 11:10

    Upravo sam otkrila Vaš blog tražeći sinopsis opere „Figarova ženidba.“ Jako mi se dopada kako ste osmislili ovaj divni kutak – sve ono što bi moglo da interesuje ljude koji se možda ne razumeju toliko u klasičnu muziku, a vole da je čuju i hteli bi da se informišu, ovde nailaze na pravu antologiju klasičnih ostvarenja.:)
    Zaista dragocen blog, cenim Vaš trud da ga kreirate na pravi način! Pozdrav!

    Одговори
    1. Marija каже:
      24. марта 2016. у 22:38

      Hvala Vam, Tamara 🙂 To i jeste osnovna ideja ovog bloga – da približi klasičnu muziku i ljudima kojima to nije profesija. Drago mi je ako u tome bar delimično uspevam 🙂

      Одговори
  4. Luka каже:
    21. марта 2016. у 19:19

    Svaka Vam čast za uloženo vreme i trud koji ste uložili u pripremu ovog sajta.

    Одговори
    1. Marija каже:
      21. марта 2016. у 20:49

      Hvala Luka. Drago mi je da Vam se dopada sajt 🙂

      Одговори
  5. Olivera каже:
    18. јула 2014. у 17:20

    Cool!!!!!!!

    Одговори
  6. Marija каже:
    24. октобра 2012. у 23:14

    Krcko, mene su učili da pišem (i čitam) još u vreme kada se naš jezik zvao srpsko-hrvatski i kada smo bili ponosni što naš jezik može da se piše na dva pisma i imamo slobodu izbora na kom pismu ćemo pisati. Ne znam zašto je došlo vreme da se na takvu privlegiju gleda kao na nešto loše…

    Одговори
  7. Крцко каже:
    24. октобра 2012. у 20:22

    Штета што овај сајт није на српском језику/ћирилици!

    Одговори
  8. Повратни пинг: “Svi smo mi “uticajni” na tviteru. Samo je moj malo…..” – Dzangrizalo | Džepna Venera blog
  9. Marija каже:
    7. фебруара 2012. у 18:51

    😀 Zdravka, hvala puno!

    Одговори
  10. zdravka каже:
    7. фебруара 2012. у 08:41

    predivni ste , hvala vam sto postojite …..

    Одговори

Оставите одговор на vesna Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Figarova ženidba

Na premijeri u Beču, 01. maja 1786. godine, na zahtev publike, izvođači su ponovili čak 5 arija, a pri drugom izvođenju, 08. maja, ponovljeno je čak sedam arija! Car Jozef II morao je da donese zakon o broju ponavljanja arija u operi, jer se zbog ponavljanja arija dešavalo da opera traje i duplo duže nego što bi inače trebalo da traje...

Ljubavni napitak

Komična opera o "magičnom" ljubavnom napitku

Norma

Lirska tragedija – „Norma“ – delo je italijanskog kompozitora Vinćenca Belinija. Libreto za ovu operu napisao je Feliče Romani, prema istoimenom tragičnom delu Aleksandra Sumea. Premijerno izvođenje ove opere bilo […]

Rigoleto

Vojvoda od Mantove, zgodan, bogat, šarmantan i sebičan ženskaroš, priredio je na svom dvoru zabavu, na kojoj se hvali svojim uspehom kod žena.

Peta simfonija

Koncert je počeo, a već na početku II stava, počele su da padaju bombe na Lenjingrad. No, ovo nije omelo članove orkestra - nastavili su da sviraju do samog kraja simfonije...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder