Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Danse macabre

  • Malo muzike

Danse macabre (ili Ples mrtvih) je simfonijska poema, koju je 1874. napisao francuski kompozitor Kamij Sen-Sans (Camille Saint-Saëns). Ovo delo je, zapravo, prvobitno bilo napisano 1872, i to u obliku pesme za glas i klavir. Tekst je napisao pesnik Henri Cazalis, inspirisan jednom francuskom legendom. Dve godine kasnije, Sen-Sans je preradio delo u simfonijsku poemu, a deonicu glasa zamenio je violinom.

Prema legendi, svake godine u Noći veštica, Smrt se pojavljuje tačno u ponoć i priziva mrtve da ustanu iz svojih grobova i igraju, dok ona svira na violini. Skeleti igraju sve do zore, odnosno dok se ne začuju prvi petlovi, a onda se ponovo vraćaju u svoje grobove do sledeće Noći veštica.


Delo počinje tako što harfa 12 puta odsvira ton D, što predstavlja 12 otkucaja sata u ponoć (da biste je čuli, pojačajte zvučnike 😉 ). Zatim se čuje solo violina, koja svira tritonus (poznat i kao „Đavolji akord“). Prvu temu donosi solo flauta, a za njom se odmah čuje i violina, koja sada svira drugu temu. Komad postaje sve energičniji i zaista dočarava igru (ples) mrtvih. Kako bi dočarao zvuk kostiju koje zveckaju, Sen-Sans je koristio ksilofon (čuje se prvi put na 01:56). Pred sam kraj, dolazi smirenje, koje asocira na dolazak zore i povlačenje mrtvih u svoje grobove (oboa dočarava javljanje prvih petlova na 06:27).

Interesantno je da premijera ovog dela nije bila baš uspešna. Međutim, ubrzo zatim, Franc List, koji je inače bio dobar Sen-Sansov prijatelj, napravio je obradu ove poeme za klavir. Isto to kasnije je uradio i čuveni pijanista Vladimir Horovic. Ako Vas zanima kako te note izgledaju, možete ih videti OVDE. 🙂

*simfonijska poema – programsko orkestarsko delo, čiji oblik zavisi od programa koji opisuje^

**tritonus – razmak između dva tona u lestvici, koji se sastoji iz 3 cela stepena. Ovde su to tonovi A i Es.^

12. februara 2012.

Post navigation

Deset na jednog? → ← Krcko Oraščić

7 komentara na “Danse macabre”

  1. knul kaže:
    14. aprila 2013. u 20:51

    a ko ne voli dzonija

    Odgovori
  2. Marija kaže:
    10. juna 2012. u 08:45

    Hvala na ovom divnom videu! Džonija Depa obožavam! 🙂

    Odgovori
  3. makarone kaže:
    9. juna 2012. u 20:34

    Sviđa mi se Sen-Sansova poema, Marija. Mnogi su je koristili kao pozadinsku muziku u filmovima, na pr. Žan Renoar, velikan francuskog filma, u „Pravilima igre“. A, da ne idemo tako daleko i savremeni reditelji, kao Tim Barton

    Odgovori
  4. Marija kaže:
    6. marta 2012. u 22:13

    🙂 hvala

    Odgovori
  5. nevena kaže:
    6. marta 2012. u 22:12

    Najbolja si!!!

    Odgovori
  6. Marija kaže:
    6. marta 2012. u 22:01

    Trebalo mi je malo vremena da se setim naziva filma, ali evo 🙂

    Inače, muziku za film „Šindlerova lista“, uključujući i ovu prelepu temu, napisao je Džon Vilijams (John Williams)

    Odgovori
  7. nevena kaže:
    6. marta 2012. u 21:46

    Marija, jel znaš možda šta je ovo?

    Hvala!

    Odgovori

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

„O mio babbino caro“

"O mio babbino caro" ("O, dragi oče") je arija iz Pučinijeve opere "Đani Skiki". Poslušajte je u prelepom izvođenju Anđele Georgiu...

Otkriven novi Rahmanjinov koncert!

Za ovu verziju nije se znalo sve do pre par dana. Naravno, već su u toku pregovori sa eminentnim umetnicima o snimanju ovog koncerta.

Dugački prsti

Interesantno je da je Rahmanjinov imao neverovatno velike šake i dugačke prste - jednom rukom mogao je da obuhvati čak 13 intervala na klavijaturi (raspon od nekih 30 centimetara)!

Nesuđeni golman

Muziku je zavoleo verovatno zahvaljujući ocu, koji se amaterski bavio operskim pevanjem. Međutim, kada je trebalo da odluči čime će se baviti u životu, 19-togodišnji Lučano se ozbiljno dvoumio između muzike i fudbala ...

Dve arabeske

Dve arabeske su prva značajnija dela jednog od najvažnijih kompozitora XX veka - Kloda Debisija. Smatra se da su nastale između 1888. i 1901. godine.

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Marija na Žena je varljiva
  • Jadranka na Žena je varljiva
  • Marija na Želje, čestitke, pozdravi…
  • Marija na Rigoleto
  • Blagoje na Rigoleto

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder