Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Oblici starogrčke muzike

  • Istorija muzike

U antičkoj Grčkoj, najstariji muzički oblik bila je KITARODIJA – pevač bi sam sebe pratio na kitari, a u pauzama između pevanja svirao bi interludijum*. Pevale su se uglavnom ljubavne pesme, odlomci iz epopeja (kojima bi prethodio preludijum), zdravice, političke pesme… Glavna tačka kitarodičkih nastupa bio je NOMOS, posvećen bogu Apolonu, koji se sastojao iz nekoliko delova.

AULODIJA predstavlja oblik starogrčke muzike gde je pevanje praćeno sviranjem na aulosu. Naravno, za ovakav oblik muziciranja potrebna su dva izvođača (zato što je aulos duvački instrument), pa je možda to bio razlog što je aulodija bila manje popularna od kitarodije.

Što se tiče instrumentalne muzike, postojale su kitaristika i auletika. I ovi muzički oblici dobili su svoje nazive prema instrumentima koji u muziciranju učestvuju: KITARISTIKA je sviranje na kitari (bez pevanja), a AULETIKA – sviranje na aulosu. Što se popularnosti ovih oblika tiče, kitaristika je bila manje popularna od auletike. Repertoar je bio manji, siromašniji, a cilj je bio što bogatije ukrasiti melodiju.

Solo muziciranje na aulosu bilo je mnogo više cenjeno, a i repertoar je bio mnogo bogatiji. Glavna forma ovog muziciranja bio je „pitijski nomus“, koji je, zapravo, prvi pokušaj programske muzike. Naime, umetnik na aulosu trebalo je da dočara borbu Apolona sa zmajem Pitosom, i to po tačno utvrđenom redosledu numera:

  1. uvodno raspoloženje
  2. Apolon izaziva zmaja
  3. borba
  4. Apolonova pobeda i njegove pobedničke pesme

Naravno, osim ovih oblika, postojale su i mešovite vrste instrumentalne muzike (zajednički nastupi aulosa i kitare), kao i horska muzika.

HORSKO PEVANJE počelo je da se razvija od 8. veka pre nove ere. Hor je obično činilo između 15 i 30 pevača, a nastupali su uz pratnju kitare i/ili aulosa. Zanimljivo je da su u to vreme članovi hora pevali samo u oktavama ili unisono (nije bilo pevanja u razmaku terce ili kvinte).

Pošto su horovi nastupali u raznim prilikama, vremenom su se izgradili i različiti horski oblici, od kojih su najznačajniji tren, pean i ditiramb.

TREN je bilo horsko pevanje uz pratnju aulosa, koje je bilo povezano sa pretklasnom magijom. Ovo pevanje vremenom se razvilo u oplakivanje i žalopojke, tako da je postalo sastavni deo svih pogrebnih obreda (iliti sahrana).

PEAN je bila pesma radosti, koja je pevala o zdravlju, sreći, pobedi u predstojećim ratnim pohodima, o dobru koje očekuju od bogova… Obično je bila posvećena Apolonu.

DITIRAMB je bio posvećen Dionisu, bogu vina, a stari Grci pevali su ga u proleće. U izvođenju ovog muzičkog oblika učestvovalo je obično oko 50 pevača i plesača, koje je najavljivao solista (korifej). Pratili su ih svirači na aulosu (ili  diaulosu) i bubnju. Pevači i plesači bili su preobučeni u kozje ili jareće kože i kružili su oko Dionisovog oltara.

Iz ditiramba se vremenom razvio najvažniji književno-muzički oblik stare Grčke – tragedija.

TRAGEDIJA se kao oblik javlja tek sredinom 6. veka pre nove ere, a svoju pravu formu stekla je u 5. veku pre n.e. Sama reč ‘tragedija’ nastala je od dve reči: ‘tragos’, što znači jare i ‘ode’, što znači pesma.

I u tragediji (kao u ditirambu) pevači i plesači kružili su oko Dionisovog oltara, uz pratnju svirača, a najavljivao ih je solista. Vremenom se uloga soliste i hora proširivala, a pojavili su se i glumci – u početku jedan, a zatim tri (u klasičnoj grčkoj tragediji nije bilo nikad više od tri glumca). Glumci su imali maske na licu, a neki su koristili i sandale sa velikim platformama – tzv. koturne. Muškarci su glumili i ženske uloge.

U to vreme, u Atini su se svakog proleća održavale Dionizijske svečanosti. Trajale su po 4 dana, a u njima je učestvovao ceo grad (osim robova, naravno). Svečanost je počinjala tako što bi se organizovala povorka (koju su činili članovi horova), koja bi kroz grad nosila Dionisovu sliku. Zatim bi se prinela žrtva, a onda bi svi odlazili u amfiteatar, noseći statuu Dionisa. U amfiteatru bi se tada najavljivale dramske priredbe koje će biti izvedene u naredna četiri dana. Naime, na ovim svečanostima nadmetalo bi se po 3 tragičara i 3 ili 5 komičara, a najbolji glumci i dela bi na kraju bili nagrađeni.

Pošto je autor teksta obično bio i kompozitor, u tragediji je vladala čvrsta povezanost reči i tona. Inspiraciju za sadržaj tragedije, pisci su uglavnom preuzimali iz mitologije, a priča bi uvek govorila o sukobu čoveka sa sudbinom.

Najpoznatiji autori antičkih tragedija bili su Eshil (Okovani Prometej, Oresteja), Sofokle (Antigona, Kralj Edip, Elektra) i Euripid (Elektra, Ifigenija na Aulidi, Ifigenija u Tauridi).

Grčka tragedija ima veliki značaj, ne samo u razvoju grčke kulture, već i u razvoju kulture celokupnog čovečanstva. Na temeljima grčke tragedije u Firenci će pred kraj renesanse nastati opera, a veliki reformatori opere, Gluk i Vagner, svoje ideje za unapređivanje ovog muzičko-scenskog oblika naći će upravo u antičkoj tragediji.

(više o antičkoj tragediji možete naći OVDE)

*Interludijum: međustav; samostalna kompozicija ili deo kompozicije, koji razdvaja stavove ciklusne forme ili delove neke kompozicije (početak teksta)

**Slike preuzete sa sledećih sajtova: 1, 2, 3, 4

Napomena: zahvaljujem se profesorki Lejli Džambazov za pomoć u pisanju ovog teksta! 🙂

21. јануара 2011.

Post navigation

Don Kihot → ← Pluton

4 komentara na “Oblici starogrčke muzike”

  1. Taki каже:
    29. априла 2020. у 11:32

    Da li mi neko moze reci neku literaturu koju mogu da navedem za seminarski na ovu temu?Molim vas

    Одговори
    1. Marija каже:
      30. априла 2020. у 00:07

      Tamara, pored informacija koje se mogu naći na internetu, odličan izvor je i knjiga Josipa Andreisa (Historija muzike), kao i knjiga Roksande Pejović (Istorija muzike). Nadam se da je ovo pomoglo 🙂

      Одговори
  2. Marija каже:
    22. јануара 2011. у 15:37

    nisam ni sumnjala 😉

    Hvala što me podseti za definiciju interludijuma – potpuno sam zaboravila da to postavim! Ispravljeno! 🙂

    Одговори
  3. Zoran каже:
    21. јануара 2011. у 21:38

    e pa ovo sam znao. Daj nešto novo 😉

    Šta je interludijum?

    Одговори

Оставите одговор на Marija Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Muzički oblici, deo II

Nastavak teksta o muzičkim oblicima (rondo - Kuprenov i sonatni)

Muzička kultura starih istočnih civilizacija

U zemljama starog istoka (Egipat, Mesopotamija, Kina, Indija i Palestina) socijalna struktura društva bila je potpuno drugačija od one koja je vladala u prvobitnoj društvenoj zajednici. Ekonomsko-socijalno uređenje ovih država […]

Završetak trilogije

Ovo je treći i poslednji deo moje (vrlo kratke) skripte o muzičkim oblicima...

Još malo harmonije

Ovde možete preuzeti tekstove o alteraciji II stupnja (na više i na niže), kao i tekst o vantonalnim dominantama. Postaviću i tekst sa definicijama nekih od osnovnih pojmova u harmoniji. […]

Muzika u antičkoj Grčkoj

Termin Antička Grčka odnosi se ne samo na područje današnje Grčke, već i na sva ostala područja koja su u antička vremena bila naseljena Grcima...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder