Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Peta simfonija

  • Malo muzike

Svoju Petu simfoniju Čajkovski je komponovao u periodu od maja do avgusta 1888. godine. Premijerno je izvedena 6. novembra iste godine u Sankt Peterburgu, dok je za dirigentskim pultom stajao Čajkovski lično.

Peta simfonija sastoji se iz četiri stava, kroz koje se stalno provlači glavna tema. Tema je zasnovana na pasažu iz Glinkine opere „Život za Cara“ (poznatija pod nazivom „Ivan Susanjin“). U prvom stavu, ona ima karakter posmrtnog marša, ali se postepeno transformiše u trijumfalni marš, koji dominira celim poslednjim stavom.

Ovakav način vođenja glavne teme veoma podseća na Betovenovu Petu simfoniju. U obe simfonije glavna tema javlja se prvo u molu, da bi se, prolazeći kroz različite tonalitete, u poslednjem stavu javila u duru. Po istom principu izgrađena je i cela simfonija – od tragičnog ka trijumfalnom, odnosno per aspera ad astra (kroz trnje do zvezda).

Jedno od izvođenja ove simfonije koje će svakako ostati upamćeno, bilo je za vreme opsade Lenjingrada u toku II svetskog rata (opsada je trajala od 8. septembra 1941. do 18. januara 1944. godine). U noći 20. oktobra 1941. godine, Lenjingradski Simfonijski orkestar svirao je Petu simfoniju Čajkovskog u Sali Filharmonije, a zahvaljujući radio-talasima, direktan prenos ovog koncerta bio je emitovan u Lodonu. Gradski većnici naredili su orkestru da nastavi sa izvođenjem, šta god da se desi, kako bi se održao moral i duh ljudi u gradu. Koncert je počeo, a već na početku drugog stava, počele su da padaju bombe na Lenjingrad. Međutim, ovo nije omelo članove orkestra – nastavili su da sviraju do samog kraja simfonije.

Iako Čajkovski nije u potpunosti bio zadovoljan svojom Petom simfonijom (posle drugog izvođenja izjavio je da je smatra potpunim neuspehom), ovo delo postalo je jedno od njegovih najpoznatijih. Najviše se ističe drugi stav, zahvaljujući prelepoj melodiji koju donosi solo horna:

Peta simfonija pisana je za orkestar koji se sastoji iz 3 flaute (treća je pikola), 2 oboe, 2 klarineta (in A), 2 fagota, 4 horne (in F), 2 trube (in A), 3 trombona, tube, timpana i gudača. Evo i snimka cele simfonije:

  1. Andante — Allegro con anima
  2. Andante cantabile, con alcuna licenza (oko 15.45)
  3. Valse: Allegro moderato (oko 30.10)
  4. Andante maestoso— Allegro vivace (oko 36.35)

Inače, tema koju izvodi solo horna u drugom stavu iskorišćena je kao motiv za pesmu Moon Love, koju su snimili Glen Miler i Čet Bejker (između ostalih). Poslušajte i ova izvođenja:

  • Glenn Miller & His Orchestra – Moon Love
  • Chet Baker – Moon Love

(slika preuzeta odavde)

14. novembra 2010.

Post navigation

Prokletstvo Devete → ← Suzuki metod

4 komentara na “Peta simfonija”

  1. Povratni ping: Video izdanje #pratipetak #followfriday !!! | Džepna Venera blog
  2. Marija kaže:
    16. novembra 2010. u 20:26

    Hvala Miloše 🙂 Mene je potpuno osvojila ova tema horne. Zanimljivo je da mi se u glavi stalno vrti ta tema, ali u obliku valcera. Ne mogu uopšte da se setim da li sam je kao takvu negde čula ili je to ipak samo u mojoj glavi 😉

    Što se glavne teme tiče, moram priznati da mi se više dopada u prvom stavu (kada je u molu i veoma moćno zvuči), nego u poslednjem 😉

    Odgovori
  3. Milos kaže:
    16. novembra 2010. u 18:36

    odlican post…. veoma volim tu simfoniju….

    Odgovori
  4. Povratni ping: Tweets that mention Peta simfonija -- Topsy.com

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Krcko Oraščić napunio 120 godina

U čast 120-togodišnjice od premijere baleta Krcko Oraščić, Google je danas bajkovit :)

Prijatelji zauvek

Iako su Domingoi Kareras danas veliki prijatelji, nije uvek bilo tako. Zbog političkih nesuglasica, ova dva tenora su 1984. godine postali neprijatelji. To je bilo toliko ozbiljno da nisu uopšte želeli da nastupaju zajedno na koncertima...

Otkriven novi Rahmanjinov koncert!

Za ovu verziju nije se znalo sve do pre par dana. Naravno, već su u toku pregovori sa eminentnim umetnicima o snimanju ovog koncerta.

Igra vode

Iako možda zvuči neverovatno, voda se može dočarati muzikom. Poslušajte Ravelov komad Jeux d'eau...

Rapsodija u plavom

Premijerno je izvedena 1924. godine u Njujorku, na koncertu nazvanom „Eksperiment u modernoj muzici“. Koncert je trajao jako dugo, a kompozicije su u glavnom bile slične, tako da je publika polako počela da se dosađuje, sve dok se nije začuo glisando klarineta ...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Marija na Žena je varljiva
  • Jadranka na Žena je varljiva
  • Marija na Želje, čestitke, pozdravi…
  • Marija na Rigoleto
  • Blagoje na Rigoleto

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder