Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Vatreno krštenje

  • Malo muzike
  • Za radoznale

„Muzika za kraljevski vatromet“ je orkestarska svita, koju je Hendl komponovao na zahtev kralja Džordža I, povodom proslave završetka rata Austrijske Sukcesije i potpisivanja Ahenskog mira. Premijera ovog dela održana je 27. aprila 1749. godine u „Green“ parku, u Londonu, i trebalo je da posluži samo kao pratnja za kraljevski vatromet.

 

Muzičari su bili smešteni u drvenom objektu – pozornici, koja je bila konstruisana specijalno za tu priliku. Pošto je kralj Džordž ovo delo proglasio „uvertirom za vojne instrumente“, u izvođenju dela nije učestvovao ni jedan gudački instrument (kralj ih nije želeo). Orkestar je činilo 112 muzičara (!) : 16 oboa, 15 fagota, 20 horni, 40 truba, jedan kontrafagot, 8 timpana i 12 bubnjeva. Na nesreću, jedan od vatrometa pao je u kutiju sa vatrometima, što je uzrokovalo ogroman požar. Drvena pozornica je potpuno izgorela, požar je zahvatio čak i pola Hajd parka, a troje ljudi je poginulo!

Interesantno je da se nesreća desila i šest dana ranije, na javnoj generalnoj probi (pretpremijeri), koja je bila održana u Voksholskim vrtovima (Vauxhall Gardens), južno od Temze. (Na slici možete videti gde su bili smešteni muzičari – gore levo, na spratu).

Tada se desio prvi zabeleženi saobraćajni kolaps u Londonu, jer je više od 12000 (i slovima – dvanaest hiljada!) ljudi krenulo da čuje izvođenje Hendlove svite. Gužva je bila tolika da se srušio deo Londonskog mosta, što je izazvalo paniku, žrtve i kolaps u saobraćaju u trajanju od tri sata.

Muzika za kraljevski vatromet sastoji se iz pet stavova:

  • Overture: Adagio, Allegro, Lentement, Allegro
  • Bourrée
  • La Paix: Largo alla siciliana
  • La Réjouissance: Allegro
  • Menuet I/II

Danas ovu svitu izvodi orkestar u sledećem sastavu: tri oboe, dva fagota, jedan kontrafagot, tri horne, tri trube, timpani, gudači i čembalo.

Na sledećim snimcima imate priliku da čujete kako je zvučalo ovo delo davne 1749. godine, jer muzičari sviraju na baroknim instrumentima, kakvi su postojali tada.

(slike preuzete odavde i odavde)

1. februara 2009.

Post navigation

Bezobrazluk! → ← Virtuozi

4 komentara na “Vatreno krštenje”

  1. marija kaže:
    5. februara 2009. u 22:23

    😀 Dudo, drago mi je da ti se dopada. Sasvim slučajno (ili ne) moja profesija je klasična muzika, tačnije radim u muzičkoj školi kao prof. klavira i korepetitor…

    U toku školovanja, a i kasnije, otkrila sam puuuuno lepih kompozicija klasične muzike, koje su uglavnom nepoznate ljudima koji se ne bave muzikom. Pomislila sam da je šteta da to tako ostane, pa je tako nastao i ovaj blog.

    Isto tako, kroz razne ove pričice i anegdote pokušavam da i kompozitore klasike učinim malo pristupačnijima širem auditorijumu (ipak su i oni bili samo ljudi). Nadam se da uspevam bar malo u tome 🙂

    Odgovori
  2. Duda kaže:
    5. februara 2009. u 21:57

    Boze, ne mogu da verujem kako si me potrefila sa svom ovom divnom muzikom. Nisam davno slusala, ali mi ovo sve strasno prija. A otkud tebi interesovanje za sve ovo ovde divno?

    Odgovori
  3. marija kaže:
    1. februara 2009. u 20:38

    🙂 Mene je oduševilo ovo izvođenje na „starinskim“ instrumentima – to se zaista retko viđa

    Odgovori
  4. Charolija kaže:
    1. februara 2009. u 20:35

    Stvarno dugo nisam slušala ozbiljnu muziku, tako da ne umem ni da ti objasnim kako mi prija ovo što sam sada čula. Ovo što si napisala za sam vatromet nikada verovatno ne bih ni saznala. Hvala ti. 😀

    Odgovori

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Bezobrazni Napoleon

Svoju treću simfoniju, poznatiju pod nazivom "Eroika", Betoven je prvobitno želeo da posveti Napoleonu. On je bio, naime, oduševljen činjenicom da je jedan "čovek iz naroda" uspeo da postane vladar cele Francuske...

Venera

"Venera, planeta mira" naziv je drugog stava Holstove svite "Planete". U astrologiji, Venera predstavlja simbol pomirenja i ravnoteže...

Vreme odmora

Svo znamo da je Nikolo Paganini bio veliki virtuoz, ali niko ne zna kako je on tu virtuoznost stekao. Da li je morao da vežba danonoćno ili je to bilo prirodno?

Kafa

Betoven je voleo da pije kafu, ali je bio vrlo zahtevan kada je u pitanju način pripremanja. Zahtevao je da se za pripremanje jedne šolje kafe upotrebi tačno...

„Il Divo“ u Beogradu

Momci pevaju na engleskom, italijanskom, španskom, francuskom i latinskom jeziku, a njihova muzika mogla bi se nazvati operskom pop muzikom...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Marija na Žena je varljiva
  • Jadranka na Žena je varljiva
  • Marija na Želje, čestitke, pozdravi…
  • Marija na Rigoleto
  • Blagoje na Rigoleto

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder