Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Prokletstvo Devete

  • Za radoznale

Prokletstvo Devete odnosi se na verovanje da je Deveta simfonija kobna za kompozitora. Naime, prema ovom sujeverju, kompozitor će možda i uspeti da završi Devetu, ali će svakako umreti pre završetka svoje Desete simfonije. Najpoznatije žrtve ovog prokletstva bili su Ludvig van Betoven, Luis Špor, Franc Šubert, Antonjin Dvoržak, Ralf Von Vilijams, Anton Brukner i Gustav Maler.

Ako je verovati Arnoldu Šenbergu, ovo sujeverje počelo je sa Malerom, koji se, po završetku svoje Osme simfonije dobro zamislio. Znao je da je po završetku svoje Devete simfonije Betoven umro, a da Brukner nije uspeo čak ni da završi svoju Devetu. Srećom, Maler nije znao da su i Šubert i Dvoržak bili žrtve prokletstva. Naime, Šubertova Deveta simfonija, poznatija kao Velika simfonija u C-duru, tada je nosila broj 7, a od Dvoržakovih devet, tada je bilo poznato samo 5 simfonija.

Kako bi izbegao prokletstvo, Maler je svoju devetu simfoniju napisao kao simfonijsku kantatu (za tenor i alt (ili bariton) i orkestar), a umesto broja dao joj je ime – „Pesma o Zemlji“. Verujući da više nije u opsnosti, počeo je da piše svoju sledeću simfoniju, kojoj je sada dao broj 9. Na žalost, nije mogao da pobegne od sudbine – umro je pre nego što je uspeo da završi svoju Desetu simfoniju.

Bruknerova Deveta simfonija bila zapravo jedanaesta koju je napisao: Simfoniju u f-mollu napisao je na poslednjoj godini studija, tako da ona nema broj, a Simfonija u d-mollu imala je tako loše kritike, da ju je sam kompozitor proglasio nevažećom i dodelio joj naziv ‘Nulta’ (iako je bila napisana posle Prve). Dakle, i Bruknera je mučilo sujeverje zbog Devete simfonije, ali ne zbog ‘Prokletstva Devete’, već zato što je bila u istom tonalitetu kao i Betovenova Deveta simfonija. Umro je pre nego što je završio poslednji stav svoje Simfonije br.9.

Kako bi pokušao da objasni ove neverovatne koincidencije, u svom eseju o Maleru, Šenberg je napisao:

„Izgleda da je Deveta limit. Onaj ko želi da ide dalje od toga, mora umreti. Čini se kao da postoji nešto u Desetoj simfoniji što mi još uvek ne treba znamo, za šta još uvek nismo spremni. Oni koji su napisali Devetu, bili su preblizu ovog otkrića…“

Posle Malera, bilo je još kompozitora za koje se govorilo da su dokaz da ‘Prokletstvo Devete’ postoji. Međutim, njihove priče su malo drugačije:

Svoju devetu i poslednju simfoniju Alfred Šnitke napisao je dve godine pre svoje smrti. Pošto je pre toga doživeo šlog koji ga je skoro potpuno paralizovao, delo je pisao samo levom rukom i to uz puno napora. Partituru Devete simfonije bilo je skoro nemoguće raščitati, tako da je, posle Šnitkeove smrti, njegova žena unajmila mladog kompozitora Aleksandra Raskatova da rekonstruiše delo. Kada je Šnitkeova Deveta najzad izvedena, neki kritičari sumnjali su da je to uopšte Šnitkeovo delo… Inače, Šnitkeova Simfonija br.0 je takođe bila izvođena i snimljena, tako da bi ukupan broj njegovih simfonija trebalo da bude 10.

Aleksandar Glazunov uspeo je da završi samo prvi stav svoje Devete simfonije, ali je na njemu radio skoro 26 godina.

U intervjuu koji je snimljen na dan premijere Devete simfonije Malkolma Arnolda (koja je bila obeležena kao opus 128), kompozitor je izjavio da želi da ovo bude njegova poslednja simfonija. Tako je i bilo, ali je on živeo još 20-tak godina posle toga i pisao sve do opusa 142.

Dmitrij Šostakovič, na koga je Malerova muzika imala veliki uticaj, bio je pod velikim pritiskom – njegova Deveta simfonija trebalo je da bude grandiozna himna, koja veliča pobedu Sovjeta nad Nemcima (u II svetskom ratu). Najavio je maestralno delo, sa puno duvača, horom i solistima koji bi veličali tadašnjeg vođu Rusije – Staljina. Međutim, izgleda da se Šostakovič u međuvremenu predomislio – napisao je lagano delo, puno sarkazma, slično ostalim delima koje je pisao u to vreme. Za razliku od Sedme i Osme simfonije, koje su bile tragično-herojskog karaktera, Devetom je dominiralo mnogo vedrije raspoloženje.

Iako su na premijeri Devete simfonije svi bili iznenađeni, izgleda da je Šostakovič na ovaj način poništio ‘Prokletstvo Devete’. Posle Hajdna (104 simfonije) i Mocarta (41 simfonija), on je prvi veliki kompozitor koji je napisao (i završio) više od devet simfonija – napisao ih je ukupno 15.

*slike preuzete odavde, odavde i odavde.

17. novembra 2010.

Post navigation

Muzika u antičkoj Grčkoj → ← Peta simfonija

11 komentara na “Prokletstvo Devete”

  1. Profesorica Marina kaže:
    8. marta 2016. u 22:46

    Sjajan Članak!

    Odgovori
    1. Marija kaže:
      8. marta 2016. u 22:48

      Hvala Marina 🙂

      Odgovori
  2. Profesorica Marina kaže:
    8. marta 2016. u 22:45

    Fenomenalan članak!!!

    Odgovori
  3. marko_bgd kaže:
    30. decembra 2011. u 01:00

    Sto se devete Sostakoviceve tice, mene licno cudi da je covek ostao ziv! Jer koje cuo bar prvi stav, odmah bi pomislio da ismeva Staljina licno i njegovu pobedu nad fasizmom. Mada moram priznati i u njegovim poznatim simfonijama kao sto su peta, sedma, osma, deseta… da ne nabrajam dalje moze se uvek naci odredjena doza ironije ali je u devetoj prevazisao samog sebe. Inace ima i dokumentarac „Shostakovich against Stalin“. Mozda se nekom ucini interesantan

    http://www.imdb.com/title/tt0218711/

    Odgovori
  4. Marija kaže:
    3. decembra 2010. u 18:55

    Tijana, ti baš umeš da mi ulepšaš dan! Ne samo svojim statusima na Facebooku 😉 , već i ovako divnim komentarima. Hvala ti! 🙂

    Odgovori
  5. Šovlja kaže:
    2. decembra 2010. u 05:46

    Pročitala sam ovo čim si objavila, a sad sam opet došla da čitam baš ovu priču.
    Nema osobe kojoj je nisam prepričala.

    Rekoh ti već, al’ ponoviću i ovde u javnosti 😀 , fascinirana sam tvojim izborom tekstova, način na koji prenosiš klasičnu muziku i na nas mučenike koji možemo samo da je slušamo i divimo joj se. Nije ni to „samo“, al’ svejedno.

    Tvoji tekstovi su jedinstveni, drugačiji, dušu leče! 😉

    Odgovori
  6. Dudaelixir kaže:
    19. novembra 2010. u 19:30

    Baš interesantna priča! 🙂

    Odgovori
  7. Marija kaže:
    17. novembra 2010. u 10:04

    inače, zanimljiva teorija 😉

    Odgovori
  8. Marija kaže:
    17. novembra 2010. u 10:03

    Mislim, stvarno 😀
    Dobro jutro!

    Odgovori
  9. Zoran kaže:
    17. novembra 2010. u 10:00

    Hmmm .. a ja sam došao do saznanja da 10. simfonija u sebi, po defaultu, sadrži koncentrovanu muziku. Ona je tako materijalizovana da ima poguban uticaj na čovečanstvo. E to su primetili naučnici koji su se bavili kvantnom mehanikom u to vreme ali kako nisu mogli da nađu zajednički jezik sa kompozitorima … morali su da ih se reše. Naravno u istoriji muzike ostaje zapisano da su oni umrli prirodnom smrću.
    Ovi koji su se „provukli“ i napisali 10-tu i ostale simfonije su u stvari zaslužni za dalji razvoj muzike. Krenuvši od bluza, roka, panka … do današnjeg kiča i šunda. I sami znamo kako je crnački bluz imao uticaj na rasizam u to vreme, kako su rokeri i hipi pokreti uticali na društvo. Za punk i anarhiju da vam ne pričam … a tek turbo folk !!!

    dobro jutro 🙂

    Odgovori
  10. Povratni ping: Tweets that mention Prokletstvo Devete -- Topsy.com

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Kompozitor ubica!

Kada je imao 26 godina, kompozitor se oženio Anom d`Avalos, koja je važila za najlepšu ženu na Siciliji. Međutim, posle 4 godine braka, Ana je na balu upoznala prelepog vojvodu, sa kojim je počela tajno da se viđa...

Pomoć prijatelja

Čuveni dirigent, ser Tomas Bičam, bio je poznat po svojoj neverovatnoj memoriji. Na svim svojim koncertima dirigovao je napamet.

Merkur

Treći stav Holstove svite "Planete" zove se "Merkur, krilati glasnik". U astrologiji, Merkur se vezuje za razum, intelekt, ali i za neke negativne osobine...

Uran

"Uran, čarobnjak" naziv je šestog stava Holstove svite "Planete". U astrologiji, Uran predstavlja sve što je je moderno, novo i revolucionarno...

Skandal!

Početkom 50-tih godina Gusens je u Sidneju upoznao Rozalin Norton, poznatiju kao "veštica sa KingsKrosa". Rozalin je još kao mlada počela da se interesuje za okultno, što je pokazivala kroz svoje slike i murale...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Marija na Žena je varljiva
  • Jadranka na Žena je varljiva
  • Marija na Želje, čestitke, pozdravi…
  • Marija na Rigoleto
  • Blagoje na Rigoleto

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder