Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Muzika u antičkoj Grčkoj

  • Istorija muzike

Termin Antička Grčka odnosi se ne samo na područje današnje Grčke, već i na sva ostala područja koja su u antička vremena bila naseljena Grcima: Kipar, egejska obala Turske, Sicilija, južna Italija, kao i sva razbacana naselja na obalama Jadranskog, Mediteranskog i Crnog mora.

Umetnost antičke Grčke zauzima veoma važno mesto u istoriji – ona povezuje umetnost koja se javila u vreme prvih civilizacija na Bliskom Istoku i umetnost savremene Evrope.

Saznanja o muzici u antičkoj Grčkoj postoje zahvaljujući razvoju slikarsktva, arhitekture, vajarstva i književnosti. Sve ove umetnosti počele su intenzivno da se razvijaju u 8. veku pre nove ere. Ipak, glavni izvori za proučavanje muzike iz tog vremena bile su rasprave grčkih filozofa i muzičkih teoretičara.

Muzika je u antičkoj Grčkoj bila veoma cenjena. Smatrala se darom bogova. Njeno ime potiče od reči Muses, koja se odnosi na boginje, ćerke vrhovnog grčkog boga Zevsa i boginje Mnemozine. Bilo ih je 9, a predvodio ih je bog Apolon. Muze su bile zaštitnice pesništva, umetnosti i nauke i verovalo se da inspirišu pesnike, slikare i muzičare.

Bilo da se radilo o venčanju ili sahrani, o verskom obredu, javnoj svečanosti, takmičenju ili čak poljskim radovima, sve ove aktivnosti bile su obavezno praćene muzikom. Ipak, muzika nije služila samo za zabavu, već je bila veoma cenjena i kao umetnost. Imala je veliku ulogu u vaspitanju dece. Ljudi koji su se bavili muzikom smatrani su obrazovanim ljudima, pa su imali i bolji položaj u društvu. Čak je i Platon rekao: „Što je u državi bolja muzika, bolja će biti i država“.

Stari Grci delili su muziku na dobru i lošu. Verovali su da ona ima veliku moć i da može da utiče na čoveka pozitivno ili negativno, u zavisnosti od toga u kojoj se lestvici izvodi. Čak su verovali da može i da izleči bolesne.

Verovatno ste već čuli mit o Orfeju, jednom od najvažnijih pesnika i muzičara antike. Njegova muzika imala je moć da umiri divlje zveri, da pomera drveće i kamenje, pa čak i da zaustavi reke. Na žalost, iako je bio veliki muzičar, Orfej nije imao sreće u ljubavi – njegova voljena Euridika umrla je od ujeda zmije. Orfej je tada uzeo svoju liru i zaputio se u podzemni svet, kako bi pokušao da je vrati među žive.

Svojom muzikom uspeo je da začara troglavog psa Kerbera koji je stajao na ulazu u Had. Kada je došao do Hada i Persefone, koji su vladali podzemnim svetom, svojom tužnom pesmom uspeo je da ih očara. Dopustili su mu da povede Euridiku sa sobom, ali pod jednim uslovom – ne sme da se okreće ka njoj sve dok ne izađu na svetlost dana. Orfej je tada krenuo ka izlazu, međutim nije bio siguran da li ga Euridika prati. Mučen sumnjama i čežnjom, okrenuo se. Istog trenutka, zauvek je izgubio svoju dragu. Probao je da se ponovo vrati u Podzemlje, ali ovoga puta vrata Hada ostala su zatvorena.

I N S T R U M E N T A R I J U M

Najpopularniji instrumenti u antičkoj Grčkoj bili su lira i kitara od žičanih i aulos od duvačkih.

ŽIČANI INSTRUMENTI

LIRA je kao rezonator imala kornjačinu koru, a KITARA drvenu kutiju. Prema grčkoj mitologiji, lira je nastala tako što je bog Hermes veliki kornjačin oklop pokrio životinjskom kožom i rogovima od antilope.

Oba instrumenta imala su žice iste dužine, koje su proizvodile samo jedan ton, čija je visina zavisila od debljine i napetosti žice. Broj žica se vremenom stalno povećavao – u početku ih je bilo 5, zatim 8, u 5. veku pre n.e. 11, a kasnije čak i 15 – 18. Sviralo se prstima ili trzalicom (tzv. plektron).

Lira je bila više namenjena kućnom muziciranju, a njeno učenje je bilo obavezno kod omladine, naročito u Atini.

KITARA je bila vrlo slična liri (pripadale su istoj porodici instrumenata). Koristila se uglavnom za solističke napeve, na koncertima. Bila je malo komplikovanija za sviranje od lire. Desnom rukom bi se izvodio napev (trzanjem žica prstima i trzalicom), a levom rukom bi se svirala pratnja. Ovaj instrument povezivao se sa bogom Apolonom.

I lira i kitara smatrani su instrumentima čiji zvuk donosi vedrinu i duševnu ravnotežu.

Ako vas zanima kako je sve to zvučalo, pogledajte sledeći snimak:

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=aDfwUQXBilE[/youtube]

Ostali žičani instrumenti:

  • Harfe (psalterione) stranog porekla -> velika egipatska harfa u obliku polumeseca zvala se SAMBUKA
  • Jednožični monokord

DUVAČKI INSTRUMENTI

Najpopularniji duvački instrument u antičkoj Grčkoj bio je AULOS. Sastoji se iz drvene cevi sa rupicama, koja je otvorena na kraju, i dvostrukog jezička (slično današnjoj oboi). Pravio se od trske, šimšira, obične ili slonove kosti.

DIAULOS (dvostruki aulos) sastojao se iz dve odvojene cevi, koje su mogle biti iste ili različite dužine. Obično su tonovi desne cevi bili dublji, tako da se na njoj izvodila melodija, dok je leva cev proizvodila visoke tonove, koji su bili pratnja. Pratnja je mogla biti i jedan isti ton (bordun).

HROMATSKI AULOS razvio se kasnije. Imao je mnogo više mogućnosti, tako da je i melodija koja se na njemu izvodila bila mnogo bogatija.

Na aulosu se sviralo pri verskim obredima, na gozbama, na vežbalištu, u vojsci. Smatrao se instrumentom uzbuđenja i strasti, a bio je povezivan sa bogom Dionisom. Koristio se sve do 5. veka nove ere.

Evo i jednog snimka sviranja na diaulosu:

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=PCNnzzeurcw[/youtube]

Ostali duvački instrumenti:

  • Flauta ili monoklamna (jednocevna) siringa (syrinx)
  • Panova frula ili poliklamna siringa, sastojala se od niza povezanih cevi različite dužine; predstavlja preteču usne harmonik

Ostali instrumenti

Od UDARALJKI, najviše su se koristile kastanjete, bubnjići i cimbal (činele).

Treba pomenuti i hidraulis, prvi instrument sa dirkama, koji je izgledao kao današnje orgulje, a radio je na vodeni pogon 😉

SLEDI: Oblici starogrčke muzike

*slike: o1, o2, o3, o4, o5, o6 i o7.

Napomena: zahvaljujem se profesorki Lejli Džambazov za pomoć u pisanju ovog teksta! 🙂

29. новембра 2010.

Post navigation

Ljubitelji opere → ← Prokletstvo Devete

18 komentara na “Muzika u antičkoj Grčkoj”

  1. mimi jebach каже:
    10. октобра 2018. у 16:45

    Hvala mnogo pomogli ste mi za sutra…

    Одговори
  2. Duki каже:
    2. априла 2015. у 17:54

    Ako možete pomozite molim.
    Intresuje me iz Grčke mitologije NEFELI , ZERETIS i ANTIMONIDI.
    Kako teče ta priča.
    Puno pozdrava!
    ,

    Одговори
    1. Marija каже:
      2. априла 2015. у 20:50

      Na žalost, ne znam o kojoj se priči radi.. Možda Google zna 😉

      Одговори
      1. Duki каже:
        2. априла 2015. у 21:20

        Pomislio sam …sve jedno hvala na trudu. Reč je o pesmi -tango tis Nefelis.Haris Alesiu i Dalarasov hit prepomeno u kojem pominje ovaj par u pesmi. Bez toga mi je …

        Одговори
  3. Natali каже:
    23. фебруара 2015. у 11:27

    Hvala puno dobila sam peticu na ovom radu!♥

    Одговори
    1. Marija каже:
      23. фебруара 2015. у 13:39

      Čestitam, Natali! 🙂

      Одговори
  4. Marija каже:
    4. децембра 2014. у 18:02

    Hvala Johana i čestitam na petici! 🙂

    Одговори
  5. Johana каже:
    4. децембра 2014. у 17:46

    Hvala Puno! Ovo je veoma edukativno i sada sam dobila veoma dobru ocjenu, a to je 5. Zabavno je bilo sve ovo da se procita,nauci i iskoristi za skolu.

    Одговори
  6. Vanja каже:
    18. новембра 2014. у 07:00

    Savrseno,ali ozbiljno…Svaka cast.

    Одговори
  7. Marija каже:
    9. октобра 2014. у 20:39

    Bravo! 🙂

    Одговори
  8. ksenijavolimte каже:
    9. октобра 2014. у 19:39

    peeeeeeetttttttttttttttiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiicccccccccccccccccaaaaaaaaaaaaaaaa

    Одговори
  9. gaga каже:
    31. маја 2014. у 10:32

    AKOO DOBIJEM 5 IZ MUZICKOG BICE SUPER ,HVALA UNAPRED !!! 🙂

    Одговори
  10. lela каже:
    11. фебруара 2014. у 10:35

    ovo imam da uradim za muzicko i ima da dobijem pet jer ako ne dobijem bice zvekete ahahahahah

    Одговори
  11. Marija каже:
    7. октобра 2013. у 14:17

    Čestitam! 😀

    Одговори
  12. kaca каже:
    7. октобра 2013. у 14:15

    Hvala puno za ovaj tekst… dobila sam 5.. 😀

    Одговори
  13. aleksandar каже:
    15. септембра 2013. у 08:52

    super ti je tekst… nadam se da cu sutra dobiti 5… 🙂

    Одговори
    1. Marija каже:
      15. септембра 2013. у 12:12

      Hvala 🙂 držim palčeve 😉

      Одговори
  14. nada каже:
    20. септембра 2012. у 15:24

    jjjjaaaoooo treba pisati sve oooooovvvvvvooooo

    Одговори

Оставите одговор на ksenijavolimte Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Alteracije

Evo i prvog dela teksta o alteracijama u harmoniji: alteracije (pdf,52kb). U ovom delu možete saznati nešto o alteracijama (uopšteno), o pravilima za razrešenje alterovanih tonova, kao i o tome […]

Završetak trilogije

Ovo je treći i poslednji deo moje (vrlo kratke) skripte o muzičkim oblicima...

Muzički oblici, deo I

Za sve one koji bi voleli da znaju nešto o muzičkim oblicima, a mrzi ih da čitaju velike knjige, evo ukratko najbitnijih činjenica..

Enharmonska modulacija

Evo i poslednjeg teksta o modulacijama iz kog ćete saznati kada i na koji način se koristi enharmonska modulacija, kao i koji su akordi najpogodniji...

Muzički oblici, deo II

Nastavak teksta o muzičkim oblicima (rondo - Kuprenov i sonatni)

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder