Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Tužni bata

  • Malo muzike

Svoju prvu simfoniju Gustav Maler je komponovao od 1884. do 1888. godine, a revidirana je 1894. Premijerno je izvedena 1889. godine u Budimpešti i to kao petostavačna simfonijska poema pod nazivom „Simfonijska poema u dva dela„.

Na sledeća dva izvođenja (u Hamburgu 1893. i Vajmaru 1894.), ovo delo nazvano je „Titan, tonska poema u formi simfonije„. Posle izvesnog vremena, Maler je opet izmenio delo: izbacio je naslov i opise stavova, kao i drugi stav – Andante (od ovog stava je kasnije napravio zaseban komad pod nazivom „Cvetovi“ (Blumine)). Ovako izmenjeno delo premijerno je izvedeno u Berlinu, 1896., pod nazivom „Simfonija u D-duru„, i trajalo je oko 55 minuta.

Treći stav ove simfonije je posmrtni marš. Počinje solom kontrabasa, koji uz pratnju timpana izvodi varijaciju dečije pesme „Dragi bato“ (Frère Jacques), ali sa jednom izmenom: Maler je pesmu promenio iz dura u mol i tako dobio karakter posmrtnog marša. Zanimljivo je da ova promena iz dura u mol nije, zapravo, Malerova ideja. Prema nekim izvorima, pesma „Frère Jacques“ se baš tako pevala krajem 19-tog i početkom 20-tog veka u Austriji.

 

24. јануара 2010.

Post navigation

Cavalleria rusticana → ← Radecki marš

4 komentara na “Tužni bata”

  1. Marija каже:
    1. фебруара 2010. у 22:32

    Dudo, i ja sam je naučila kao veselu. Nisam ni znala da se ranije pevala na ovaj način, dok nisam krenula da čeprkam malo 😉
    Iako mi se više dopada ova tužna verzija, mislim da je kao dečija pesmica bolja kao vesela 🙂

    Одговори
  2. Dudaelixir каже:
    1. фебруара 2010. у 21:33

    Frere Jacques je medju prvim pesmicama koje nas je tata naučio da pevamo na francuskom, kao klinke, sestru i mene.
    Ali, bila je vesela, kao i tekst pesmice! 🙂

    Одговори
  3. Marija каже:
    24. јануара 2010. у 22:53

    Džejn, i meni se nekako više sviđaju molske kompozicije – moćnije zvuče 😉

    Iskreno, za klezmer sam sad prvi put čule 😳 Srećom, pa postoji Wikipedia i YouTube, tako da sam se malko obrazovala 😉

    Zaista podseća na klezmer (ako sam dobro shvatila šta je to). U programu Simfonije stoji da se u središnjem delu trećeg stava obrađuju „igrački motivi u narodnom duhu“…

    Одговори
  4. Džejn каже:
    24. јануара 2010. у 21:06

    Moja „mračna“ strana izbija na površinu, „Frère Jacques“ mnooogo lepše zvuči u molu. 🙂
    Neeego, s obzirom na to da nisam baš upućena u Malera, da li se meni čini ili u ovom trećem stavu tu i tamo provejava klezmer? Mada je i klezmer širok pojam. 🙂

    Одговори

Оставите одговор на Dudaelixir Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

„Hajdnova žena“

Njegov otac, profesionalni muzičar, svirao je violončelo i kontrabas. Zahvaljujući ocu, mali Luiđi počeo je da svira violončelo sa 5 godina. Kada je napunio 9 godina, nastavio je učenje kod muzičkog direktora katedrale San Martino...

Šopenov Nokturno

Iako je Šopenov Nokturno u cis-molu (Op. posth.) u originalu je napisan za klavir, postoji i prerađena verzija  za violinu i klavir. Predstavljam Vam obe verzije, pa sami odlučite koja […]

Prva simfonija

Rad na ovoj simfoniji Betoven je počeo još 1791. godine, skoro 10 godina pre premijere, a prvi put je objavljena tek 1801. godine. Prva simfonija nastala je pod Hajdnovim uticajem, ali je bila potpuno nova i originalna za to doba...

Nesuđeni golman

Muziku je zavoleo verovatno zahvaljujući ocu, koji se amaterski bavio operskim pevanjem. Međutim, kada je trebalo da odluči čime će se baviti u životu, 19-togodišnji Lučano se ozbiljno dvoumio između muzike i fudbala ...

Rapsodija u plavom

Premijerno je izvedena 1924. godine u Njujorku, na koncertu nazvanom „Eksperiment u modernoj muzici“. Koncert je trajao jako dugo, a kompozicije su u glavnom bile slične, tako da je publika polako počela da se dosađuje, sve dok se nije začuo glisando klarineta ...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder