Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Tužni bata

  • Malo muzike

Svoju prvu simfoniju Gustav Maler je komponovao od 1884. do 1888. godine, a revidirana je 1894. Premijerno je izvedena 1889. godine u Budimpešti i to kao petostavačna simfonijska poema pod nazivom „Simfonijska poema u dva dela„.

Na sledeća dva izvođenja (u Hamburgu 1893. i Vajmaru 1894.), ovo delo nazvano je „Titan, tonska poema u formi simfonije„. Posle izvesnog vremena, Maler je opet izmenio delo: izbacio je naslov i opise stavova, kao i drugi stav – Andante (od ovog stava je kasnije napravio zaseban komad pod nazivom „Cvetovi“ (Blumine)). Ovako izmenjeno delo premijerno je izvedeno u Berlinu, 1896., pod nazivom „Simfonija u D-duru„, i trajalo je oko 55 minuta.

Treći stav ove simfonije je posmrtni marš. Počinje solom kontrabasa, koji uz pratnju timpana izvodi varijaciju dečije pesme „Dragi bato“ (Frère Jacques), ali sa jednom izmenom: Maler je pesmu promenio iz dura u mol i tako dobio karakter posmrtnog marša. Zanimljivo je da ova promena iz dura u mol nije, zapravo, Malerova ideja. Prema nekim izvorima, pesma „Frère Jacques“ se baš tako pevala krajem 19-tog i početkom 20-tog veka u Austriji.

 

24. januara 2010.

Post navigation

Cavalleria rusticana → ← Radecki marš

4 komentara na “Tužni bata”

  1. Marija kaže:
    1. februara 2010. u 22:32

    Dudo, i ja sam je naučila kao veselu. Nisam ni znala da se ranije pevala na ovaj način, dok nisam krenula da čeprkam malo 😉
    Iako mi se više dopada ova tužna verzija, mislim da je kao dečija pesmica bolja kao vesela 🙂

    Odgovori
  2. Dudaelixir kaže:
    1. februara 2010. u 21:33

    Frere Jacques je medju prvim pesmicama koje nas je tata naučio da pevamo na francuskom, kao klinke, sestru i mene.
    Ali, bila je vesela, kao i tekst pesmice! 🙂

    Odgovori
  3. Marija kaže:
    24. januara 2010. u 22:53

    Džejn, i meni se nekako više sviđaju molske kompozicije – moćnije zvuče 😉

    Iskreno, za klezmer sam sad prvi put čule 😳 Srećom, pa postoji Wikipedia i YouTube, tako da sam se malko obrazovala 😉

    Zaista podseća na klezmer (ako sam dobro shvatila šta je to). U programu Simfonije stoji da se u središnjem delu trećeg stava obrađuju „igrački motivi u narodnom duhu“…

    Odgovori
  4. Džejn kaže:
    24. januara 2010. u 21:06

    Moja „mračna“ strana izbija na površinu, „Frère Jacques“ mnooogo lepše zvuči u molu. 🙂
    Neeego, s obzirom na to da nisam baš upućena u Malera, da li se meni čini ili u ovom trećem stavu tu i tamo provejava klezmer? Mada je i klezmer širok pojam. 🙂

    Odgovori

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Bolero

Poznata balerina Ida Rubinštajn zamolila je Ravela da napravi orkestarsku verziju Albenizove klavirske svite "Iberija" kao muzičku podlogu za jedan njen balet. Ravel je pristao, ali je posle nekog vremena saznao da je svitu već orkestrirao španski dirigent Enrike Arbos i da je zakonom o autorskim pravima zabranjena još jedna orkestracija istog dela...

Figarova ženidba

Na premijeri u Beču, 01. maja 1786. godine, na zahtev publike, izvođači su ponovili čak 5 arija, a pri drugom izvođenju, 08. maja, ponovljeno je čak sedam arija! Car Jozef II morao je da donese zakon o broju ponavljanja arija u operi, jer se zbog ponavljanja arija dešavalo da opera traje i duplo duže nego što bi inače trebalo da traje...

Šostakovič – Koncert za klavir br.2

Moj prvi predlog je Koncert za klavir br.2 Op.102, kompozitora Dimitrija Šostakoviča (1906-1975). Šostakovič se smatra jednim od najznačajnijih ruskih kompozitora 20-tog veka...

Mars

Mars je naziv prvog stava Holstove svite "Planete". Pun naziv je, zapravo, Mars, planeta rata. U astrologiji, planeta Mars je planeta ratnika...

Polovecke igre

Jedno od verovatno najpoznatijih dela u klasičnoj literaturi je čuveni balet Aleksandra Borodina - "Polovecke igre". Ovo remek-delo je zapravo deo istorijske opere "Knez Igor" (drugi čin), ali se često izvodi i kao samostalni koncertni komad...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Marija na Žena je varljiva
  • Jadranka na Žena je varljiva
  • Marija na Želje, čestitke, pozdravi…
  • Marija na Rigoleto
  • Blagoje na Rigoleto

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder