Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

* Takmičenja *

  • Anton Eberst takmičenje
  • Memorijal "Isidor Bajić"
  • Music Competitions

Vatreno krštenje

  • Malo muzike
  • Za radoznale

„Muzika za kraljevski vatromet“ je orkestarska svita, koju je Hendl komponovao na zahtev kralja Džordža I, povodom proslave završetka rata Austrijske Sukcesije i potpisivanja Ahenskog mira. Premijera ovog dela održana je 27. aprila 1749. godine u „Green“ parku, u Londonu, i trebalo je da posluži samo kao pratnja za kraljevski vatromet.

 

Muzičari su bili smešteni u drvenom objektu – pozornici, koja je bila konstruisana specijalno za tu priliku. Pošto je kralj Džordž ovo delo proglasio „uvertirom za vojne instrumente“, u izvođenju dela nije učestvovao ni jedan gudački instrument (kralj ih nije želeo). Orkestar je činilo 112 muzičara (!) : 16 oboa, 15 fagota, 20 horni, 40 truba, jedan kontrafagot, 8 timpana i 12 bubnjeva. Na nesreću, jedan od vatrometa pao je u kutiju sa vatrometima, što je uzrokovalo ogroman požar. Drvena pozornica je potpuno izgorela, požar je zahvatio čak i pola Hajd parka, a troje ljudi je poginulo!

Interesantno je da se nesreća desila i šest dana ranije, na javnoj generalnoj probi (pretpremijeri), koja je bila održana u Voksholskim vrtovima (Vauxhall Gardens), južno od Temze. (Na slici možete videti gde su bili smešteni muzičari – gore levo, na spratu).

Tada se desio prvi zabeleženi saobraćajni kolaps u Londonu, jer je više od 12000 (i slovima – dvanaest hiljada!) ljudi krenulo da čuje izvođenje Hendlove svite. Gužva je bila tolika da se srušio deo Londonskog mosta, što je izazvalo paniku, žrtve i kolaps u saobraćaju u trajanju od tri sata.

Muzika za kraljevski vatromet sastoji se iz pet stavova:

  • Overture: Adagio, Allegro, Lentement, Allegro
  • Bourrée
  • La Paix: Largo alla siciliana
  • La Réjouissance: Allegro
  • Menuet I/II

Danas ovu svitu izvodi orkestar u sledećem sastavu: tri oboe, dva fagota, jedan kontrafagot, tri horne, tri trube, timpani, gudači i čembalo.

Na sledećim snimcima imate priliku da čujete kako je zvučalo ovo delo davne 1749. godine, jer muzičari sviraju na baroknim instrumentima, kakvi su postojali tada.

(slike preuzete odavde i odavde)

1. фебруара 2009.

Post navigation

Bezobrazluk! → ← Virtuozi

4 komentara na “Vatreno krštenje”

  1. marija каже:
    5. фебруара 2009. у 22:23

    😀 Dudo, drago mi je da ti se dopada. Sasvim slučajno (ili ne) moja profesija je klasična muzika, tačnije radim u muzičkoj školi kao prof. klavira i korepetitor…

    U toku školovanja, a i kasnije, otkrila sam puuuuno lepih kompozicija klasične muzike, koje su uglavnom nepoznate ljudima koji se ne bave muzikom. Pomislila sam da je šteta da to tako ostane, pa je tako nastao i ovaj blog.

    Isto tako, kroz razne ove pričice i anegdote pokušavam da i kompozitore klasike učinim malo pristupačnijima širem auditorijumu (ipak su i oni bili samo ljudi). Nadam se da uspevam bar malo u tome 🙂

    Одговори
  2. Duda каже:
    5. фебруара 2009. у 21:57

    Boze, ne mogu da verujem kako si me potrefila sa svom ovom divnom muzikom. Nisam davno slusala, ali mi ovo sve strasno prija. A otkud tebi interesovanje za sve ovo ovde divno?

    Одговори
  3. marija каже:
    1. фебруара 2009. у 20:38

    🙂 Mene je oduševilo ovo izvođenje na „starinskim“ instrumentima – to se zaista retko viđa

    Одговори
  4. Charolija каже:
    1. фебруара 2009. у 20:35

    Stvarno dugo nisam slušala ozbiljnu muziku, tako da ne umem ni da ti objasnim kako mi prija ovo što sam sada čula. Ovo što si napisala za sam vatromet nikada verovatno ne bih ni saznala. Hvala ti. 😀

    Одговори

Оставите одговор на Charolija Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Dugački prsti

Interesantno je da je Rahmanjinov imao neverovatno velike šake i dugačke prste - jednom rukom mogao je da obuhvati čak 13 intervala na klavijaturi (raspon od nekih 30 centimetara)!

Sati – Gymnopédie

Krajem 1896. godine Satijeva popularnost počela je da opada, a samim tim i njegova finansijska situacija se pogoršala. Kako bi pomogao prijatelju i privukao ponovo pažnju na njegova dela, Debisi, čija popularnost je tada rasla, je napravio i orkestarsku obradu Satijevih kompozicija...

Bergamska svita

Rad na ovom delu Debisi je započeo 1890. godine, ali je dosta toga izmenio do njegovog objavljivanja 1905. godine, najverovatnije na zahtev svog izdavača. Iako se ne zna sa sigurnošću šta je napisano 1890. godine, a šta je nastalo kasnije, zna se da je Debisi promenio nazive za bar dva stava...

Otkriven novi Rahmanjinov koncert!

Za ovu verziju nije se znalo sve do pre par dana. Naravno, već su u toku pregovori sa eminentnim umetnicima o snimanju ovog koncerta.

Praznik muzike

Davne 1976. godine američki muzičar Džoel Koen došao je na ideju da bi se, u čast muzike, mogla napraviti svečanost koja bi trajala celu noć.

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

FB drugari – stari kod

Klasični radio

internet radio

Hronološka mapa kompozitora

Hronološka_mapa

Powered by WordPress | theme Layout Builder