Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Norma

  • Opere i baleti

Lirska tragedija – „Norma“ – delo je italijanskog kompozitora Vinćenca Belinija. Libreto za ovu operu napisao je Feliče Romani, prema istoimenom tragičnom delu Aleksandra Sumea. Premijerno izvođenje ove opere bilo je 26. decembra 1831. godine, u Italiji („La Scala“).

Opera se sastoji iz dva čina, od koji svaki ima po dve scene. Opisuje događaje u Galiji, tačnije, u svetom gaju i hramu boga Irminsula, u prvom veku nove ere, kada je Galija bila pod okupacijom Rimljana.

Lica:

  • Norma, prvosveštenica hrama – sopran
  • Adalđiza, mlada sveštenica u hramu – sopran
  • Polion, rimski prokonzul u Galiji – tenor
  • Orovezo, vrhovni druid i Normin otac – bas
  • Klotilda, Normina služavka – meco-sopran
  • Flavio, Polionov prijatelj – tenor
  • Dvoje dece, Norme i Poliona
  • Druidi, bardi, sveštenice i galski ratnici – hor

I čin

U svetom gaju okupljeni su galski vojnici i sveštenici, koji iščekuju proročanstvo prvosveštenice Norme. Od ovog proročanstva zavisi hoće li i kada Gali krenuti u rat protiv Rimljana. Oni se povlače do pojavljivanja meseca, kada će se pojaviti i Norma. Međutim, u šumi je i rimski prokonzul Polion, koji je bio u tajnoj vezi sa Normom, ali je sada zaljubljen u mladu sveštenicu Adalđizu. Norma to još uvek ne zna.

Kada se narod Galije ponovo okupi u šumi, zbog svoje ljubavi prema Polionu, Norma im govori da još uvek nije pravo vreme da se krene u rat protiv Rimljana, jer su Rimljani za sada jači od Gala. Ona im takođe govori i da će Rim propasti ubrzo, ali ne zbog Gala, već zbog sopstvenog razvrata i greha. Tada Norma prinosi žrtvu boginji meseca i moli je za mir na zemlji.

Kada su se Gali razišli, u šumu dolazi Adalđiza, kako bi se našla sa Polionom. Iako je rastrzana između svoje ljubavi prema neprijatelju i privrženosti svom narodu, ona ipak pristaje da pobegne sa Polionom u Rim.

II scena:

Norma je u svojim odajama, gde, uz pomoć Klotilde, krije svoje dvoje dece, čiji je otac Polion. Dolazi Adalđiza, koja Normi govori u poverenju o svojoj zabranjenoj ljubavi sa jednim rimskim vojnikom i o planu da pobegne sa njim u Rim. Norma saoseća sa njom, oslobađa je njenog zaveta sveštenice i govori joj da treba da pođe sa čovekom koga voli. Međutim, kada Adalđiza uvede Poliona, koji prizna da voli Adalđizu, Norma ne uspeva da savlada svoj bes. Adalđiza shvata da je i Norma zaljubljena u Poliona i odbija da pođe sa njim.

II čin

Norma je u svojim odajama i odlučuje da će ubiti svoju decu, kako bi se osvetila Polionu za neverstvo. Srećom, njena ljubav prema njima prevladava i ona odustaje od svoje odluke. Dolazi Adalđiza, koja je takođe nagovara da ostavi decu na miru. Ona odlazi, kako bi ubedila Poliona da ipak bude ponovo sa Normom.

II scena:

Orovezo i galski ratnici spremno čekaju Normin znak, kako bi krenuli u rat protiv Rimljana. Norma iščekuje vesti od Adalđize, ali umesto nje, dolazi Klotilda, koja joj govori da Adalđiza plače u šumi, jer nije uspela da nagovori Poliona da se vrati Normi. Očajna, Norma izlazi pred ratnike i govori im da rimska krv mora poteći. Tada dotrčava i Klotilda, koja donosi vest da je uhvaćen rimljanin, koji je pokušao da iz hrama otme jednu sveštenicu. Gali dovode vezanog Poliona, koga Orovezo planira da žrtvuju njihovom bogu, Irminsulu. Međutim, Norma zamoli oca da ga prepusti njoj i onda naredi svima da se povuku, kako bi ona ispitala zarobljenika. Ona tada govori Polionu kako je zbog njega čak pokušala da digne ruku i na sopstvenu decu. Polion uspe nekako da joj otme bodež, ali Norma pozove sveštenike u pomoć, koji ga ponovo savladaju.

Norma tada svima objavi da će Polion biti žrtvovan zajedno sa sveštenicom koja je bila sa njim i tako prekršila svoj zavet. Međutim, kada je upitaju o kojoj sveštenici se radi, ona ne može da okrivi Adalđizu i priznaje da je ona sama zaljubljena u Poliona. Polion govori kako to nije istina, ali Norma je istrajna u svojoj odluci („Norma ne laže!“). Ona se sada obraća svom ocu, kome priznaje da ima dvoje dece sa Polionom i moli ga da se dobro brine o njima. Tek tada Polion uviđa snagu njene ljubavi i njih dvoje zajedno odlaze na lomaču.

7. фебруара 2009.

Post navigation

Libertango → ← Bezobrazluk!

Jedan komentar na “Norma”

  1. stevo каже:
    15. јуна 2009. у 23:44

    Da, da… ljubavne drame i ratovi vuku koren iz davnih vremena.

    Одговори

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Figarova ženidba

Na premijeri u Beču, 01. maja 1786. godine, na zahtev publike, izvođači su ponovili čak 5 arija, a pri drugom izvođenju, 08. maja, ponovljeno je čak sedam arija! Car Jozef II morao je da donese zakon o broju ponavljanja arija u operi, jer se zbog ponavljanja arija dešavalo da opera traje i duplo duže nego što bi inače trebalo da traje...

Krcko Oraščić

Balet Krcko Oraščić, zahvaljujući prelepoj muzici Čajkovskog, kostimima, sceni i koreografiji, čini da se osećate kao da ste i sami deo ove bajke...

Don Kihot

U Masneovoj operi Don Kihot glavni lik je 50-togodišnji plemić, koji je toliko čitao knjige o vitezovima da je umislio da je i sam vitez...

„Casta diva“

Najpoznatija arija iz Belinijeve opere "Norma" je arija napaćene druidske prvosveštenice iz I čina ("Casta diva"). Uloga Norme smatra se jednom od najtežih...

Kopelija

Priča baleta počinje za vreme gradskog festivala, koji je organizovan povodom dobijanja novog zvona za crkvu. Gradski većnici objavljuju da će svi koji se venčaju kada zvono stigne dobiti i novčanu nagradu...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder