Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Rapsodija u plavom

  • Malo muzike

„Rapsodija u plavom“ je verovatno najpoznatije delo američkog kompozitora Džordža Geršvina. Zanimljivo je kako je ovo delo uopšte nastalo:

Posle uspešno održanog koncerta na kome je kombinovao klasičnu i džez muziku, Pol Vajtmen planirao je da sa svojim orkestrom održi i koncert na kome bi se izvodila samo džez muzika. To je krajem 1923. godine rekao i 25-togodišnjem Geršvinu i pitao ga je da li bi za tu priliku napisao džez koncert za klavir i orkestar. Geršvin je pristao, ali nije odmah krenuo sa pisanjem koncerta, već je nastavio da komponuje muziku za Brodvejske mjuzikle.

Možete li da zamislite njegovo iznenađenje kada je 4. januara 1924. godine u novinama pročitao da će se 12. februara 1924. održati koncert Pola Vajtmena, na kome će premijerno biti izveden Geršvinov džez koncert za klavir i orkestar!!! To je značilo da ima samo nešto više od mesec dana da napiše ceo koncert! Odmah je pozvao Vajtmena i ovaj mu je objasnio da moraju da požure sa premijerom, jer Vinsent Lopez, Vajtmenov rival, planira da im ukrade ideju za ovakvu vrstu koncerta.

Iako je Vajtmen od njega tražio koncert za klavir, Geršvin se ipak odlučio za rapsodiju. (Razlika je u tome što koncert obično ima 3 stava i unapred određenu formu, dok je rapsodija jednostavačno delo, slobodnije forme i često sadrži puno improvizacije.) Geršvin je pisao „Rapsodiju“ od o7. januara do o4. februara, a inspiraciju je dobio dok je putovao vozom za Boston.

Komad se u početku zvao „Američka rapsodija“. Naziv „Rapsodija u plavom“ predložio je Geršvinov brat Ira, posle posete izložbi slika Džejmsa MekNila Vislera. Vislerove slike imale su nazive kao što su „Nokturno u crnom i zlatnom“ ili „Aranžman za sivo i crno“ , koja je, zapravo, predstavljala Vislerovu majku!

„Rapsodija“ je u originalu bila napisana za dva klavira, a Vajtmenov aranžer, Ferd Grofe uradio je orkestraciju dela i to tri puta: 1924., 1926. i najzad 1946.godine. Premijerno je izvedena 12. februara 1924. godine u Njujorku, na koncertu Pola Vajtmena nazvanom „Eksperiment u modernoj muzici“. Cilj eksperimenta bio je, kako je Vajtman rekao publici pre koncerta, da približi ljudima simfonijsku i opersku muziku, kako bi u istoj mogli da uživaju.

Međutim, koncert je trajao jako dugo, a kompozicije su u glavnom bile slične, tako da je publika polako počela da se dosađuje, sve dok se nije začuo glisando klarineta kojim počinje Geršvinova „Rapsodija“. Zanimljivo je da se za ovako duhovit glisando Geršvin odlučio na jednoj od proba, kada je Vajtmenov klarinetista Ros Gorman, želeći da se našali sa kompozitorom, odsvirao početak baš na ovaj način. Geršvinu se to dopalo i rekao mu je da uvek svira tako. Interesantno je i to da je Geršvin napisao delove za solo klavir tek posle premijere! Do tada je u prtiturama stajalo samo „Čekaj na znak“, a Geršvin je na premijeri improvizovao sva sola!

Komad je odmah postao popularan, a Vajtmenov bend ga je u sledeće 3 godine odsvirao čak 83 puta! Grofe je 1942. godine napravio i verziju za klavir i simfonijski orkestar, koja se i danas najčešće izvodi.

Kompozicija je izvedena i u  istoimenom filmu, koji govori o životu kompozitora.

Dizni je ovu kompoziciju iskoristio u animiranom filmu Fantazija iz 2000. godine:

20. јануара 2009.

Post navigation

Opklada → ← Čudom spašen

8 komentara na “Rapsodija u plavom”

  1. Andrija Pejin каже:
    25. фебруара 2012. у 17:45

    Ovo me je jako iznenadilo da poklonici Geršvina mogu slušati te divne taktove plave rapsodije..

    Одговори
  2. marija каже:
    25. јануара 2009. у 01:09

    Dragana, slažem se sa tobom – Škrabalica stvarno ima zanimljive tekstove i predloge. 🙂
    A ova Rapsodija uvek pozitivno utiče na mene, kao i većina drugih Geršvinovih kompozicija. Drago mi je da ti se dopada ovde. Svrati kad kod stigneš 😀

    Одговори
  3. Dragana каже:
    25. јануара 2009. у 00:26

    Škrabalica mi je postala omiljeni vodič kroz blogove :)), hvala joj što sam otkrila još jedan u kojem ću uživati!
    Genijalno, Rapsodiju sam slušala još na kasetama ::), najčešće u pauzama za vreme učenja, da se opustima a da ne zaspim, ili pak kad sam pod velikim emotivnim stresom da se saberem.
    u isto vreme je i strašna i snažna, i nežna i totalno luda, baš je pravi kaleidoskop, kako je i sam Geršvin negde nazvao.
    Nikad ništa nisam slušala tako često kao ovo… premotavajući, iznova i iznova…
    Blog ti je prava uživancija!

    Одговори
  4. marija каже:
    24. јануара 2009. у 18:16

    Spottily, Dudo,
    hvala vam! 🙂

    Одговори
  5. Duda каже:
    24. јануара 2009. у 16:28

    Crtani je simpa a Rapsodija super. Svaka ti cast, svasta cemo nauciti od tebe, bar mi koji se ne bavimo muzikom a volimo da cijemo lepe stvari i procitamo po nesto o svakom muzicaru!

    Одговори
  6. Spottily eye каже:
    21. јануара 2009. у 09:48

    Melodija je prelepa i jako zanimljiva.

    Одговори
  7. marija каже:
    21. јануара 2009. у 00:55

    Predloži, slobodno 🙂
    Možeš ovde, a možeš i na mail…

    Одговори
  8. Ketchua каже:
    21. јануара 2009. у 00:45

    E, na to sam mislio. Drago mi je sto si pisala o Gersvinu.:)

    Posto si rekla da nisi bas mnogo ulazila u materiju, mogu da ti predlozim par tema za ovakve tekstove, ako zatreba…

    Одговори

Оставите одговор на marija Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Sičilijana

Godine 1898. Gabriel Fore napisao je muziku za izvođenje komada "Pele i Melisanda" o zabranjenoj, nesrećnoj ljubavi između dvoje glavnih likova.

Mocartov klavirski koncert

...setio sam se dijaloga sa prijateljem od pre više godina. Naprasno je odlučio da se krsti, makar je već prešao tridesetu. Na moje čuđenje zašto tek sada, kaže da je preslušavajući Mozartov klavirski koncert shvatio da na svetu ima toliko lepote i sklada da to mora da je stvoreno od nečije savršene ruke...

Pavana

Jedna od najpopularnijih Foreovih kompozicija je svakako njegova Pavana, koja je pisana je po uzoru na istoimenu igru, popularnu na španskom dvoru u 16. veku

Peta simfonija

Koncert je počeo, a već na početku II stava, počele su da padaju bombe na Lenjingrad. No, ovo nije omelo članove orkestra - nastavili su da sviraju do samog kraja simfonije...

Nesuđeni golman

Muziku je zavoleo verovatno zahvaljujući ocu, koji se amaterski bavio operskim pevanjem. Međutim, kada je trebalo da odluči čime će se baviti u životu, 19-togodišnji Lučano se ozbiljno dvoumio između muzike i fudbala ...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder