Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Bolero

  • Malo muzike

Sigurna sam da ovo delo svi dobro poznajete, ali možda neko od vas ne zna priču o tome kako je ovo delo nastalo.

Naime, poznata balerina Ida Rubinštajn zamolila je Ravela da napravi orkestarsku verziju Albenizove klavirske svite „Iberija“ kao muzičku podlogu za jedan njen balet. Ravel je pristao, ali je posle nekog vremena saznao da je svitu već orkestrirao španski dirigent Enrike Arbos i da je zakonom o autorskim pravima zabranjena još jedna orkestracija istog dela. Međutim, kada je Arbos čuo da i Ravel želi da napravi orkestraciju „Iberije“, izjavio je da će se rado odreći svojih prava u Ravelovu korist.

To se ipak nije desilo, jer se Ravel predomislio i odlučio da će napraviti orkestarsku verziju nekog svog dela, da bi se posle nekog vremena opet predomislio i odlučio da napravi potpuno novo delo. Rešio je da napravi eksperiment tako što će jednu kratku temu ponavljati neprestano, bez ikakvog daljeg razvoja, ali će zato postepeno povećavati broj instrumenata u orkestru i jačinu zvuka.

Balet se u početku zvao „Fandango“ (vrsta igre), ali ga je Ravel ubrzo preimenovao u „Bolero“. Premijerno je izveden 22. novembra 1928. godine u Operi u Parizu i doživeo je neverovatan uspeh.  Vrlo brzo, ovo je postalo jedno od Ravelovih najpopularnijih dela, što je kompozitora iznenadilo.

Iako je pisan kao muzika za balet, ovaj komad se mnogo češće izvodi kao orkestarska kompozicija.  Popularizaciji komada je doprineo i poznati dirigent Arturo Toskanini, koji je, u saradnji sa Njujorškom Filharmonijom,  premijerno izveo delo u Americi 1929. godine. Već sledeće godine Toskanini je sa Njujorškom filharmonijom nastupao i u Parizu, gde su ponovo izveli „Bolero“, ali je ovoga puta Toskanini napravio male izmene. Naime, izveo je delo u bržem tempu od onog koji je bio predviđen, a napravio je i ubrzanje (accelerando) na kraju. Publika je bila oduševljena ovakvim izvođenjem, ali se Ravelu to nije dopalo. Postoji čak i priča da su se njih dvojica verbalno sukobili iza pozornice. Navodno, Ravel je prebacio Toskaniniju što je previše ubrzao tempo, na šta mu je Toskanini odgovorio da je to bio jedini način da napravi delo efektnim. Ravel mu je tada rekao da, ukoliko mu se delo ne sviđa, onda ne treba ni da ga izvodi…

Srećom, posle desetak dana, Ravel i Toskanini su izgladili nesporazum, a Ravel je čak pozvao Toskaninija da diriguje jednim njegovim klavirskim koncertom. Zanimljivo je i to da je zahvaljujući ovom incidentu „Bolero“ postao još popularniji.

27. decembra 2008.

Post navigation

Novogodišnje iznenađenje! → ← Šopenov Nokturno

9 komentara na “Bolero”

  1. Duda kaže:
    29. januara 2009. u 21:29

    Ponovo sam ga odslusala i odusevljena ponovo! Diiiiiiivno je, stvarno te podigne, prosto da poletis! Hvala ti puno!

    Odgovori
  2. marija kaže:
    14. januara 2009. u 01:27

    @prichalica, IvanB:
    Bolero je jedna od mojih omiljenih kompozicija, ali je ni ja nisam dugo čula. Srećom, drugarica me je skoro podsetila na nju 😀

    @Duda:
    svrati slobodno, kad god si u prolazu 😀 Javi adresu svog bloga čim ga budeš napravila 🙂

    Odgovori
  3. marija kaže:
    14. januara 2009. u 01:23

    @radioholik:
    zbog čega želiš da se registruješ? Ovde možeš slobodno da komentarišeš 🙂

    Odgovori
  4. Duda kaže:
    13. januara 2009. u 23:44

    Bolero je predivan. Uh, koliko puta sam ga cula! Nekako ti daje snagu, a meni se spava. Sutra cu da ga odslusam pre posla, da me malo podigne. Ovde kod tebe je carobno pa cu svracati cesce! Uskoro, moj blog!

    Odgovori
  5. IvanB. kaže:
    13. januara 2009. u 10:24

    Ni ja nisam odavno cuo ovo, a bas mi se svidja.

    Odgovori
  6. prichalica kaže:
    8. januara 2009. u 15:02

    Nisam odavno čula ovo, a mnogo volim.
    Hvala puno!!!! 😀

    Odmorim se od svega kad sam na tvom blogu, zaista. 😉

    Odgovori
  7. radioholik kaže:
    7. januara 2009. u 23:12

    kako mogu da se registrujem?

    Pozdrav.

    Odgovori
  8. marija kaže:
    27. decembra 2008. u 14:38

    Hvala na pohvalama. Svrati kad god možeš – ovde si uvek dobrodošla 😀

    Odgovori
  9. makarone kaže:
    27. decembra 2008. u 02:04

    U svojoj uobičajenoj šetnji po wordpressu, slučajno sam naišla na tvoj blog, i evo uživam slušajući predivnu muziku već pola sata. Dobila si još jednog vernog čitaoca i slušaoca.
    Fantastično, 😆

    Odgovori

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Patetična sonata – Rondo

Jedna od najpoznatijih Betovenovih kompozicija je sonata za klavir br. 8 u c-molu (op.13), poznatija kao "Patetična sonata"

Mačija fuga

Legenda kaže da postoji kompozicija koja je nastala pre više od 200 godina i to zahvaljujući jednoj mački...

Prijatelji zauvek

Iako su Domingoi Kareras danas veliki prijatelji, nije uvek bilo tako. Zbog političkih nesuglasica, ova dva tenora su 1984. godine postali neprijatelji. To je bilo toliko ozbiljno da nisu uopšte želeli da nastupaju zajedno na koncertima...

12 čelista

Danas Vam predstavljam jedan neuobičajen kamerni ansambl - "12 čelista Berlinske filharmonije"

Polovecke igre

Jedno od verovatno najpoznatijih dela u klasičnoj literaturi je čuveni balet Aleksandra Borodina - "Polovecke igre". Ovo remek-delo je zapravo deo istorijske opere "Knez Igor" (drugi čin), ali se često izvodi i kao samostalni koncertni komad...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Serafim na Legenda o nastanku molskih lestvica
  • Petar Petrovic na Prepoznaj instrument
  • Vukasin Knezevic na Prepoznaj instrument
  • Marija na Oblici starogrčke muzike
  • Taki na Oblici starogrčke muzike

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder