Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Oficir – muzičar

  • Putovanje kroz vreme

Poznati ruski kompozitor i dirigent, Nikolaj Rimski-Korsakov (Nikolai Andrejevič Rimski Korsakov), rođen je na današnji dan, 18. marta 1844. godine. Počeo je da radi kao oficir u mornarici, ali sa 17 godina upoznaje Balakirjeva i pridružuje se grupi kompozitora nazvanoj „Ruska petorka“ ili „Moćna gomilica“.

U svojim delima koristio je motive ruskog folklora i bajki. Pisao je opere, simfonijske poeme, simfonije, horska dela, kamernu muziku, dela za klavir i pesme. Svojom orkestracijom uticao je ne samo na svoje učenike, već i na mnogo širi krug kompozitora, pa čak i na Debisija i Ravela.

(slika preuzeta odavde)

18. марта 2008.

Post navigation

Maler → ← Harmonija

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Prva simfonija

Rad na ovoj simfoniji Betoven je počeo još 1791. godine, skoro 10 godina pre premijere, a prvi put je objavljena tek 1801. godine. Prva simfonija nastala je pod Hajdnovim uticajem, ali je bila potpuno nova i originalna za to doba...

Legija časti

Još kao mali, Fore je pokazao neverovatan muzički talenat, tako da su ga roditelji već u devetoj godini poslali u Pariz, na studije u "Nidermajer", institut za crkvenu muziku. Najviše uticaja na njegov dalji razvoj imao je kompozitor Kamij Sen-Sans...

Rođen u zvoniku

Pošto je vrlo rano počeo da pokazuje zanimanje za muziku, počeo je da ide na časove kod lokalnog  violiniste. Svoj prvi javni nastup imao je već sa 7 godina, a u 10-oj godini napisao je i svoju prvu kompoziciju – gudački kvartet!

Muzičke slike

Njegove najpoznatije kompozicije su opera "Boris Godunov", orkestarska poema "Noć na golom brdu", kao i klavirska svita "Slike sa izložbe". Ova svita posvećena je prijatelju Musorgskog, slikaru Viktoru Hartmanu...

Drugačiji od ostalih

Godine 1951. Hačaturjan postaje profesor na "Gnjesin akademiji" i na Moskovskom pedagoškom institutu. Smatra se jednim od trojice "titana" u Sovjetskoj muzici, zajedno sa Prokofjevim i Šostakovičem...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder