Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Osnivač „Petorice“

  • Putovanje kroz vreme

Milij Balakirjev (Miliй Alekseevič Balakirev) bio je ruski kompozitor, pijanista i dirigent. Muzičko obrazovanje stekao je uglavnom kao samouk. Neko vreme je studirao i matematiku, ali posle susreta sa Mihailom Glinkom, potpuno se posvetio muzici.

Zahvaljujući Glinki, Balakirjev je počeo da radi na afirmisanju ruske nacionalne škole u muzici. Njegovo mišljenje i entuzijazam delili su i kompozitori Cezar Kjui, Modest Musorgski, Nikolaj Rimski-Korsakov i Aleksandar Borodin. Ovi kompozitori ubrzo su postali poznati pod nazivom „Ruska Petorka“ (ili samo „Petorica“). Pošto je Balakirjev bio najautoritativnija ličnost u ovoj grupi, često su ih nazivali i „Balakirjev kružok“. Kompozicije „Petorice“ bile su inspirisane ruskim folklorom, pričama i legendama, tako da su uglavnom imale programski karakter.

Zajedno sa horovođom Lomakinom, Balakirjev je 1862. godine osnovao Besplatnu muzičku školu, u kojoj se moglo dobiti elementarno muzičko obrazovanje. Učenici škole su, takođe, mogli da učestvuju i u izvođenju horskih ili orkestarskih kompozicija, koje bi škola odabrala. Naročita pažnja poklanjala se delima ruskih kompozitora.

Uporedo sa osnivanjem Besplatne muzičke škole, počinje i dirigentska karijera Balakirjeva. Interesantno je da je on bio prvi ruski dirigent koji je dirigovao napamet. Čak je i u ostalim krajevima Evrope ovakav način dirigovanja bio neuobičajen.

Kao suprotnost „Petorici“, u Rusiji su delovali članovi Ruske muzičke škole, na čelu sa Antonom i Nikolajem Rubinštajnom. Oni su se, takođe, zalagali za razvoj ruske nacionalne muzike, ali su smatrali da treba prvo dobro ovladati muzičkom baštinom Zapadne Evrope, da bi se uopšte mogla postići muzička samostalnost. Ovo rivalstvo trajalo je dugo i na kraju rezultiralo finansijskom propašću Balakirjeve škole. On je to veoma teško podneo – doživeo je nervni slom 1872. godine. Tada se povukao iz sveta muzike, a kako bi imao dovoljno novca za život, bio je prinuđen da radi na železnici. Međutim, od 1876. godine, Balakirjev se, polako, ali sigurno, vraća u svet muzike.

Iako samouk, Balakirjev je, po rečima Rimskog-Korsakova, bio odličan pijanista i improvizator, umeo je veoma dobro da čita s lista i posedovao je neverovatan osećaj za pravu harmoniju. Kao kompozitor, Balakirjev je bio poznat po tome što je jako dugo radio na svojim kompozicijama. Npr. za Sonatu u b-molu trebalo mu je, sa prekidima, čitavih 50 godina! Pa ipak, njegov opus sadrži veliki broj dela, od kojih su najpoznatija dve simfonijske poeme – „Tamara“ i „Rusija“ i fantazija za klavir „Islamej“, koju su kasnije orkestrirali Alfredo Kazela i Sergej Ljapunov.

Milij Balakirjev umro je na današnji dan – 29. maja 1910. godine.

(slika preuzeta odavde)

29. maja 2008.

Post navigation

„Paganini“ među orguljašima → ← Lukavi Bah

Jedan komentar na “Osnivač „Petorice“”

  1. Povratni ping: Noć na golom brdu » Moj svet muzike

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Drugačiji od ostalih

Godine 1951. Hačaturjan postaje profesor na "Gnjesin akademiji" i na Moskovskom pedagoškom institutu. Smatra se jednim od trojice "titana" u Sovjetskoj muzici, zajedno sa Prokofjevim i Šostakovičem...

Usamljena pijanistkinja

Argentinska koncertna pijanistkinja Marta Argerič počela je da svira klavir sa samo tri godine, a već u osmoj godini imala je svoj prvi solistički koncert, na kome je izvela Betovenov Klavirski koncert br. 1, u C-duru...

Prodao dušu za sonatu

Sve je išlo po dogovoru - Tartini je ubrzo postao slavan i bogat. Onda je jednom prilikom nadmeno pružio đavolu violinu i rekao mu da sada on malo svira. Želeo je da vidi da li đavo ume da svira bolje od njega...

Filmski kopozitor

Bio je otac Avgusta i Frensisa Ford Kopole i Talije Šir, kao i deda Nikolasa Kejdža, Sofije Kopole i Džejsona Švarcmana. Kad je umro, njegov unuk Robert Švarcman promenio je ime u Karmajn, dedi u čast...

Muzika u boji

Interesantno je da je Skrjabin imao teoriju po kojoj svakom tonalitetu odgovara određena boja. Njegovo orkestarsko delo „Prometej: Poema vatre“ sadrži i deo koji je napisan za „klavir sa svetlima“ ...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Marija na Žena je varljiva
  • Jadranka na Žena je varljiva
  • Marija na Želje, čestitke, pozdravi…
  • Marija na Rigoleto
  • Blagoje na Rigoleto

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder