Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Osnivač „Petorice“

  • Putovanje kroz vreme

Milij Balakirjev (Милий Алексеевич Балакирев) bio je ruski kompozitor, pijanista i dirigent. Muzičko obrazovanje stekao je uglavnom kao samouk. Neko vreme je studirao i matematiku, ali posle susreta sa Mihailom Glinkom, potpuno se posvetio muzici.

Zahvaljujući Glinki, Balakirjev je počeo da radi na afirmisanju ruske nacionalne škole u muzici. Njegovo mišljenje i entuzijazam delili su i kompozitori Cezar Kjui, Modest Musorgski, Nikolaj Rimski-Korsakov i Aleksandar Borodin. Ovi kompozitori ubrzo su postali poznati pod nazivom „Ruska Petorka“ (ili samo „Petorica“). Pošto je Balakirjev bio najautoritativnija ličnost u ovoj grupi, često su ih nazivali i „Balakirjev kružok“. Kompozicije „Petorice“ bile su inspirisane ruskim folklorom, pričama i legendama, tako da su uglavnom imale programski karakter.

Zajedno sa horovođom Lomakinom, Balakirjev je 1862. godine osnovao Besplatnu muzičku školu, u kojoj se moglo dobiti elementarno muzičko obrazovanje. Učenici škole su, takođe, mogli da učestvuju i u izvođenju horskih ili orkestarskih kompozicija, koje bi škola odabrala. Naročita pažnja poklanjala se delima ruskih kompozitora.

Uporedo sa osnivanjem Besplatne muzičke škole, počinje i dirigentska karijera Balakirjeva. Interesantno je da je on bio prvi ruski dirigent koji je dirigovao napamet. Čak je i u ostalim krajevima Evrope ovakav način dirigovanja bio neuobičajen.

Kao suprotnost „Petorici“, u Rusiji su delovali članovi Ruske muzičke škole, na čelu sa Antonom i Nikolajem Rubinštajnom. Oni su se, takođe, zalagali za razvoj ruske nacionalne muzike, ali su smatrali da treba prvo dobro ovladati muzičkom baštinom Zapadne Evrope, da bi se uopšte mogla postići muzička samostalnost. Ovo rivalstvo trajalo je dugo i na kraju rezultiralo finansijskom propašću Balakirjeve škole. On je to veoma teško podneo – doživeo je nervni slom 1872. godine. Tada se povukao iz sveta muzike, a kako bi imao dovoljno novca za život, bio je prinuđen da radi na železnici. Međutim, od 1876. godine, Balakirjev se, polako, ali sigurno, vraća u svet muzike.

Iako samouk, Balakirjev je, po rečima Rimskog-Korsakova, bio odličan pijanista i improvizator, umeo je veoma dobro da čita s lista i posedovao je neverovatan osećaj za pravu harmoniju. Kao kompozitor, Balakirjev je bio poznat po tome što je jako dugo radio na svojim kompozicijama. Npr. za Sonatu u b-molu trebalo mu je, sa prekidima, čitavih 50 godina! Pa ipak, njegov opus sadrži veliki broj dela, od kojih su najpoznatija dve simfonijske poeme – „Tamara“ i „Rusija“ i fantazija za klavir „Islamej“, koju su kasnije orkestrirali Alfredo Kazela i Sergej Ljapunov.

Milij Balakirjev umro je na današnji dan – 29. maja 1910. godine.

(slika preuzeta odavde)

29. маја 2008.

Post navigation

„Paganini“ među orguljašima → ← Lukavi Bah

Jedan komentar na “Osnivač „Petorice“”

  1. Повратни пинг: Noć na golom brdu » Moj svet muzike

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Kralj violine

Nekada davno, drvoseče su u šumi našle jednog dečaka i doveli su ga u selo. Dečak je bio vredan i počeo je da radi kao kovač. Jednom prilikom, na seoskom festivalu, on je zadivio sve prisutne svirajući na instrumentu zvanom "viol"...

Sreća u nesreći

Na generalnoj probi opere "Aida", pevači i muzičari, poreklom Italijani, odbili su da nastupe pod upravom Migeza, jer nisu bili zadovoljni njegovom postavkom opere. Uvređen, Migez je napustio pozorište...

Pekarski pomoćnik

Zahvaljujući pevanju svoje majke, Slavenski se upoznao i sa međumurskim folklorom, koji mu je kasnije bio inspiracija u mnogim kompozicijama. Njegov talenat i vredan rad obezbedili su mu mesto na Konzervatorijumu u Budimpešti...

Drugačiji od ostalih

Godine 1951. Hačaturjan postaje profesor na "Gnjesin akademiji" i na Moskovskom pedagoškom institutu. Smatra se jednim od trojice "titana" u Sovjetskoj muzici, zajedno sa Prokofjevim i Šostakovičem...

Legija časti

Još kao mali, Fore je pokazao neverovatan muzički talenat, tako da su ga roditelji već u devetoj godini poslali u Pariz, na studije u "Nidermajer", institut za crkvenu muziku. Najviše uticaja na njegov dalji razvoj imao je kompozitor Kamij Sen-Sans...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder