Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Skandal!

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale

Ser Judžin Ajnsli Gusens (Eugene Aynsley Goossens), engleski dirigent i kompozitor, rođen je u Londonu na današnji dan – 26. maja davne 1893. godine, u porodici muzičara. Njegov otac, Judžin Gusens bio je dirigent i violinista, a njegov deda, takođe Judžin Gusens, bio je dirigent.gusens

Na slici (s leva na desno): oboista Leon Gusens (Leon Goossens, 1897 – 1988), dirigent i violinista Judžin Gusens stariji (Eugene Goossens Snr, 1867 – 1958), dirigent i kompozitor Judžin Ajnsli Gusens (Eugene Aynsley Goossens, 1893 – 1962); harfistkinja Mari Gusens (Marie Goossens, 1894 – 1991), operska pevačica (kontra alt) Eni Kuk (Annie Cook), supruga Judžina Gusensa starijeg, i harfistkinja Sidoni Gusens (Sidonie Goossens, 1899 – 2004).

Svoje prvo muzičko obrazovanje Ajnsli Gusens je verovatno dobio u kući. Kada je napunio deset godina nastavio je da izučava muziku u Brižu u Belgiji. Tri godine kasnije otišao je u Liverpul, a 1907. godine dobio je stipendiju za studiranje na Kraljevskoj muzičkoj akademiji (Royal College of Music) u Londonu.

Od 1912. do 1915. svirao je violinu u orkestru kojim je dirigovao ser Tomas Bičam, a od 1916. Bičam ga je postavio za svog asistenta, tako da je često imao prilike i da diriguje. Od 1921. godine odlučio je da će se ipak baviti dirigovanjem, pa je oformio i svoj orkestar sa kojim je 07. juna 1921. godine premijerno (u Britaniji) izveo „Posvećenje proleća“ Igora Stravinskog.

Od 1923. do 1947. dirigovao je orkestrima u Americi – Ročesterskom filharmonijom (Rochester Philharmonic Orchestra) i Simfonijskim orkestrom Sinsinatija (Cincinnati Symphony Orchestra), a onda je otišao u Australiju, gde je dirigovao Simfonijskim orkestrom Sidneja (Sydney Symphony) i postao direktor Muzičkog konzervatorijuma (NSW State Conservatorium of Music). Marta 1956. godine morao je da se povuče sa ovih pozicija zbog velikog skandala u koji je bio umešan, i to samo godinu dana posle dobijanja titule viteza.

Početkom 50-tih godina Gusens je u Sidneju upoznao Rozalin Norton (Rosaleen Norton), poznatiju kao „veštica sa KingsKrosa“ („the witch of Kings Cross“). Rozalin je još kao mlada počela da se interesuje za okultno i erotiku, što je pokazivala i kroz svoje  izuzetno popularne slike i murale. Gusens se takođe zanimao za ove oblasti (mada tajno), pa su njih dvoje ubrzo započeli strastvenu aferu. Kada je 1956. godine policija upala u njen stan kako bi zaplenila sve zabranjene slike, pronašli su i skrivena pisma koja joj je slao Gusens (iako ju je on zamolio da ih uništi).

U to vreme on je bio u Evropi i nije znao za raciju sve dok nije ponovo stigao na aerodrom u Sidneju. Tu ga je policija zadržala i pri pretresanju torbi pronašli su materijal koji se tada smatrao pornografijom (slike, fotografije, knjige, mirišljave štapiće). Nije bio uhapšen odmah, ali je pristao da par dana kasnije dođe u policijsku stanicu na razgovor. Tamo su mu pokazali njegova pisma Nortonovoj, kao i njene slike na kojima izvodi neke okultne rituale. Suočen sa svim tim, kako bi izbegao optužbu za mnogo ozbiljniju kaznu „skandaloznog ponašanja“, Gusens je morao da prizna krivicu za manje ozbiljnu optužbu za pornografiju. Platio je kaznu od 100 funti, ali što je još strašnije, taj skandal mu je uništio karijeru – morao je da se povuče sa svih funkcija. Vratio se u Englesku osramoćen.

Prema ovom skandalu napisana je knjiga („Pagans“, od Inez Baranej), pozorišni komad („The Devil is a Woman“ od Luisa Novre) i jedna opera („Eugene & Roie“, od Dru Kraford), a ceo događaj je dokumentovan u filmu „The Fall of the House“, koji je režirao Džef Barton.

Judžin Ajnsli Gusens se ženio tri puta: od 1919. do 1928. bio je oženjen sa Doroti Milers, sa kojom je imao tri ćerke; od 1930. do 1944. žena mu je bila Dženet Luis, sa kojom je imao dve ćerke; od 1946. bio je oženjen sa Mardžori Falklord, sa kojom je ostao do kraja svog života (sa njom nije imao dece).

Od Gusensovih kompozicija treba pomenuti dve simfonije (iz 1940. i 1945.), koncert za obou, koji je napisao za svog brata, dva gudačka kvarteta, dve violinske sonate i „Končertino“ za oktet. Napisao je takođe i dve opere i jedan oratorijum.

Interesantno je da je baš on bio zaslužan za izgradnju poznate Opere u Sidneju, kao i za njenu lokaciju. U okviru velike ABC korporacije u Sidneju („Australian Broadcasting Corporation“) postoji zdanje koje nosi njegovo ime – „Eugene Goossens Hall“.

Judžin Ajnsli Gusens umro je 13. juna 1962. godine u Londonu, od reumatske groznice i čira na želucu.

26. маја 2009.

Post navigation

Moci i Šubi → ← Čarobnjakov šegrt

3 komentara na “Skandal!”

  1. Marija каже:
    28. маја 2009. у 10:16

    Dudo, ako hoćeš, poslaću ti taj plugin, pa da ga imaš i ti 😉

    Одговори
  2. Duda каже:
    27. маја 2009. у 23:11

    Vrlo zanimljiva prica. A sto mi se dopada ovo tvoje sto se zove OBLAK OZNAKA! Super je! 🙂

    Одговори
  3. drveni advokat каже:
    26. маја 2009. у 01:41

    🙂

    Одговори

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Prokletstvo Devete

Prokletstvo Devete odnosi se na verovanje da će kompozitor možda i uspeti da završi Devetu, ali će svakako umreti pre završetka svoje Desete simfonije...

Vitez među muzičarima

U svet muzike uveo ga je otac, koji je bio orguljaš. Čarls je još kao mali pokazivao veliki muzički talenat: sa samo 4 godine pred publikom je izveo sonatinu na klaviru, a oprobao se i na udaraljkama u orkestru, ...

Pronalazač

Pre njegovog izuma, flauta se pravila od drveta, a otvori na njoj bili su veoma mali (kako bi se mogli lakše pokriti prstima). Bem je pravio flaute od metala, uglavnom od srebra, mada je eksperimentisao i sa zlatom...

Maestro kraljeve muzike

Okružen notama, instrumentima i knjigama o muzici u radnji svog oca, Elgar je sam učio muzičku teoriju. U 15-oj godini trebalo je da ode u Lajpcig kako bi studirao muziku. Međutim, zbog nedostatka finansija, morao je da napusti školovanje...

Sve njihove ljubavi

Kada se govori o kompozitorima klasične muzike, vrlo često se zaboravlja da su i oni bili (samo) ljudi od krvi i mesa. Iako su u muzici bili neprevaziđeni, u ljubavi su imali slične situacije kao i mi danas - neki su imali više, a neki manje uspeha i sreće...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder