Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Nesrećni zavodnik

  • Putovanje kroz vreme

Ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski (Pjotr Iljič Čajkovski) rođen je na današnji dan, o7. maja 1840. godine. Iako je živeo u istom periodu kad i kompozitori „Ruske petorke“, nije bio njihov član. U svojim delima Čajkovski je veoma uspešno kombinovao elemente ruskog folklora sa elementima zapadne muzike.

Pošto je rođen u porodici skromnijeg porekla, roditelji su insistirali da prvo završi studije prava. Muzikom je počeo da se bavi kasnije, u 21-oj godini. Nikolaj Zaremba učio ga je muzičkoj teoriji, harmoniji i kontrapunktu, a kod Antona Rubinštajna učio je instrumentaciju i komponovanje. Kada ga je kasnije Nikolaj, mlađi brat Antona Rubinštajna, pozvao da predaje harmoniju, kompoziciju i istoriju muzike na Moskovskom Konzervatorijumu, Čajkovski je sa oduševljenjem prihvatio. Na nesreću, posle deset godina predavanja, doživeo je nervni slom. Pokazalo se da je posao predavača izuzetno iscrpljujuć, tako da je ubrzo odustao od toga.

Čajkovski je bio homoseksualac. Do tog saznanja došlo se, između ostalog, i zahvaljujući pismima njegovog brata Modesta, koji je takođe bio homoseksualac. Kada se omiljeni učenik Čajkovskog, Vladimir Šilovski (i sam homoseksualac) oženio, Čajkovski je doneo odluku da će se i on oženiti i to prvom koja ga bude htela.

U to vreme dobijao je romantična pisma od svoje bivše studenkinje Antonine Miliukove, koja je bila toliko uporna, da se kompozitor najzad i oženio njome. Međutim, već na medenom mesecu pokajao se zbog toga i pokušao je da izvrši samoubistvo, utapajući se u hladnoj reci. Na sreću, to mu nije pošlo za rukom. Razišao se sa suprugom posle samo šest nedelja zajedničkog života i nikada se više nisu videli. Antonina je završila u ustanovi za mentalno obolele, gde je i preminula 1917. godine.

Žena koja je imala zaista veliki uticaj u životu Čajkovskog bila je Nadežda fon Mek, udovica železničkog tajkuna i veliki ljubitelj umetnosti. Ona je bila veoma zainteresovana za muzičku karijeru Čajkovskog i veliki obožavalac njegovih dela. Svake godine slala mu je pomoć u iznosu od 6000 rubalja. Interesantno je da su njih dvoje od samog početka komunicirali isključivo preko pisama. Razmenili su preko 1200 pisama u kojima su jedno drugom iznosili i najintimnije tajne. Nikada se nisu sreli.

(slike preuzete odavde i odavde)

7. маја 2008.

Post navigation

Verni obožavalac → ← Megaloman

2 komentara na “Nesrećni zavodnik”

  1. Marija каже:
    23. јула 2011. у 21:47

    Svetlana, hvala puno! 🙂

    Одговори
  2. svetlana каже:
    23. јула 2011. у 17:59

    Vi ste divni ,divni ,puno vas volim.Svaki put kada mi treba nesto tek toliko da mi “osvezi pamcenje“,a ja kod vas ! Big hug!

    Одговори

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Inovator u podučavanju

Verovao je da slušanje i sviranje muzike velikana pomaže detetu da postane bolji čovek, čovek sa boljim srcem. Nadao se da će na ovaj način uspeti da edukuje takve mlade ljude koji će se zalagati za razumevanje i mir u svetu...

Autor „Marseljeze“

Tekst za "Marseljezu" nastao je na jednoj zabavi, posle večere, kada je kompozitor bio u neverovatno patriotskom raspoloženju. Muzika je, zapravo, delo italijanskog kompozitora Batiste Vitorija,...

Kapriciozna diva

Melba je smatrana primadonom Kraljevske opere u Londonu, a njeni honorari morali su da budu uvek bar za šiling veći od honorara ostalih pevača. Melbini koncerti bili su pravi kulturni spektakli...

Građanin sveta

Za vreme rata održao je puno koncerata za vojnike. Bio je prvi jevrejski muzičar koji je pristao da svira sa nemačkim dirigentom Furtvanglerom, za koga se govorilo da je pomogao mnogim jevrejskim muzičarima da pobegnu od nacista...

„Paganini“ među orguljašima

Mnoge Dupreove kompozicije bile su tehnički izuzetno zahtevne, a bio je i odličan improvizator. Od zadate teme mogao je vrlo lako da napravi čitavu simfoniju, u kojoj bi se često našla i fuga...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder