Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Muzička kultura prvobitne zajednice

  • Istorija muzike

Proučavanjem muzičkog života današnjih primitivnih plemena, može se dobiti slika o životu i muzičkoj kulturi naroda prvobitne ljudske zajednice.

U samom početku, muzika je bila u uskoj vezi sa magijom. Njena uloga bila je da pomogne da se neka radnja uspešno završi (npr. lov, ratni pohodi, prizivanje kiše ili lepog vremena…). Takva muzika je obično bila povezana sa plesom. U ovim magijskim obredima bilo je jako bitno da se muzika uskladi sa rečima, pokretima i mimikom, što nagoveštava začetke dramskog roda. Karakteristično je i ponavljanje pojedinih pevanih delova u tačno određenom broju.

Napevi su u početku bili vrlo jednostavni – melodija je bila malog opsega, ali je zato dinamičko i ritmičko nijansiranje bilo vrlo bogato. Sa razvojem kulture prvobitnih ljudi, menjaju se i napevi. Opseg melodije se širi do kvarte, kvinte, a zatim i do oktave, čime se omogućava fiksiranje tonaliteta. Pojavljuju se i prve lestvice, koje se sastoje od pet tonova (pentatonske) i imaju nekoliko varijanti (u zavisnosti od rasporeda intervala). Nastaju kolektivne pesme – plesovi, uspavanke, ljubavne i epske pesme, kao i radne pesme. Javlja se i podela uloga – plesači više ne pevaju, već samo igraju. Organizuju se i prva takmičenja među plemenima uz pesmu i ples.

Vrlo brzo dolazi i do pojave višeglasja, što znači da se jednoj melodiji suprotstavlja bar još jedna melodija, koja je delimično ili potpuno različita od prve, ali teče uporedo sa prvom. I tu ima nekoliko faza razvoja: prvo se pojavljuju paralelne kvinte i oktave, onda kvarte i terce, a zatim i paralelne sekunde. Nastaje i razvijeniji oblik višeglasja – heterofonija, gde se obe melodije kreću u unisu, ali na pojedinim mestima druga melodija se udaljava od prve ili varira prvu melodiju (kao kad se peva uz gusle). Bordun je takođe oblik višeglasja. Predstavlja stalno držanje ili ponavljanje jednog istog tona iznad ili ispod napeva.

Instrumenti

Prvi duvački instrument bio je ljudski glas, a prve udaraljke bile su ruke. Prvobitni čovek je pravio instrumente da bi mogao da proizvede zvuke koje nije mogao da otpeva (zvuk vetra, kiše i sl.). Pošto mu je dosadilo da udara dlanom o dlan, prvobitni čovek počeo je rukama da udara o neki drugi predmet ili čak predmetom o predmet. Tako je nastao čitav niz različitih udaraljki od drveta i metala. Postojale su i razne vrste čegrtaljki, koje su bile smatrane amajlijama.

Prvi žičani instrument bio je verovatno muzički luk. Ličio je na lovački, ali je bio veći. Sastojao se od rezonantne kutije i jedne žice, o koju se udaralo štapićem. Ostali žičani instrumenti bili su slični harfi, citri ili liri.

Prve flaute nastale su od kostiju ptica ili od trske i proizvodile su u početku samo jedan ton. Kasnije su na njima napravljeni otvori, koji su omogućavali izvođenje različitih tonova (muzičku slobodu).

Pošto je shvatio princip rezonance i uvideo na koji način veličina instrumenta utiče na visinu i boju tona, prvobitni čovek je izmislio razne vrste drugih instrumenata i usavršio udaraljke, dodavši im bubanj i marimbu (vrsta ksilofona).

Creative Commons License
Ovaj tekst, koji je napisala Marija, zaštićen je Creative Commons Attribution-Noncommercial-Share Alike 3.0 Serbia License.

(slika preuzeta odavde)

25. марта 2008.

Post navigation

Olujna noć → ← Sreća u nesreći

18 komentara na “Muzička kultura prvobitne zajednice”

  1. Leki каже:
    28. септембра 2019. у 14:49

    Čisto da se zna da ovo i dalje pomaže mnogobrojnim generacijama. Pozdrav. 😀

    Одговори
  2. Повратни пинг: Muzička kultura prvobitne zajednice – Muzika za dušu
  3. liberdi каже:
    8. фебруара 2013. у 18:40

    ugodna stranca, u svakom slucaju… 🙂

    Одговори
  4. liberdi каже:
    8. фебруара 2013. у 18:38

    muzika prvobitne zajednice nije bila „u vezi s magijom“…ona magijom je bila…
    u stvari tada, kao zasebnost, muzika ni postojala nije. sam magijski obred, bio je nes slicno danasnjem filmu, sinkreticka forma, unutar koje provenijencje svim danasnjim vrstama umjetnosti jesu…i da, muzika i danas, magijom je. 🙂

    Одговори
  5. WaterLove каже:
    17. новембра 2012. у 10:22

    Hvala ti puno, za danas sam imala referat o prvobitnoj zajednici i muzici, udjbenik je sranje, spasila si mi zivot. Hvala tii <3

    Одговори
  6. Kaca каже:
    1. новембра 2012. у 18:18

    Tekst odlican, svaka cast! Moja zamerka je nedostatak fotografija koje su potrebne da bi utisak bio potpun.

    Одговори
    1. Marija каже:
      1. новембра 2012. у 20:23

      Kaca, hvala na ovoj primedbi 🙂
      Ovaj tekst bio je jedan od prvih koje sam napisala na blogu, a nekoliko meseci kasnije (čini mi se da je bio decembar 2008) pali su neki silni serveri, a među njima i onaj na kome sam ja hostovala blog. Srećom, posle par dana sve je to vraćeno u prvobitno stanje, ali neke stvari su nedostajale, kao na primer slike u ovom tekstu. Iz nekog razloga, to još uvek nisam sredila i zato puno hvala što ste me podsetili na te slike 🙂
      Gledaću da ih ponovo vratim u članak u najskorije vreme 😉

      Одговори
  7. Marija каже:
    21. септембра 2011. у 20:13

    🙂

    Одговори
  8. luka каже:
    21. септембра 2011. у 11:11

    bravo

    Одговори
  9. Marija (autor) каже:
    5. септембра 2011. у 21:32

    Snežana, jako mi je drago zbog toga 🙂
    Hvala na pohvalama i puno pozdrava iz Novog Sada! 🙂

    Одговори
  10. Snezana каже:
    5. септембра 2011. у 21:29

    Marija, pomogla si mi za sutrasnju lekciju iz istorije muzike za prve godine. HvAla ti puno. Blog ti je odlican i veoma korisan za svi koji vole muziku, a i za nas muzicke pedagoze. POZDRAV IZ OHRIDA

    Одговори
  11. Marija каже:
    31. октобра 2010. у 17:49

    Ashaman, dugo se već spremam da nastavim sa ovom skriptom – tekst o muzici u antičkoj Grčkoj je sledeći 😉

    Одговори
  12. Ashaman каже:
    31. октобра 2010. у 16:43

    Ima nesto o muzici u antickoj Grece

    Одговори
  13. Ashaman каже:
    31. октобра 2010. у 16:27

    Spasio me je ovaj tekst,da nije bilo njega dobio bih 1.

    Одговори
  14. Marija каже:
    21. октобра 2010. у 16:16

    E, Peco, i ja sam bezuspešno tražila to na netu i kad sam shvatila da ne postoji, rešila sam da postavim sama 😉 Drago mi je da sam pomogla 🙂

    Одговори
  15. PeCaaa каже:
    21. октобра 2010. у 15:29

    au..hvala vam puno..ovo nema nigde na netu sem ovde…;) Prijatno sam se iznenadio kada samm ovo nasao…:))))

    Одговори
  16. Marija каже:
    18. новембра 2009. у 19:55

    Majo, drago mi je da sam Vam pomogla 🙂

    Одговори
  17. Maja Minevska каже:
    18. новембра 2009. у 17:30

    Jedino sam na vasem sajtu nasla ono sto je bilo potrebno mome sinu za proekat.Puno vam hvala. Pozdrav iz Skoplja.

    Одговори

Оставите одговор на Leki Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Muzički oblici, deo I

Za sve one koji bi voleli da znaju nešto o muzičkim oblicima, a mrzi ih da čitaju velike knjige, evo ukratko najbitnijih činjenica..

Alterovani akordi

U drugom delu teksta o alteracijama možete saznati šta su to alterovani akordi i gde se sve mogu javiti. Takođe postoji i tekst o alteraciji IV stupnja na više, kao […]

Harmonija u doba baroka

Evropska muzika do XVII veka bila je zasnovana na starocrkvenim lestvicama - modusima. Do tog vremena nije se znalo za dur i mol, za tonalitete, ...

Muzika u antičkoj Grčkoj

Termin Antička Grčka odnosi se ne samo na područje današnje Grčke, već i na sva ostala područja koja su u antička vremena bila naseljena Grcima...

Muzički oblici, deo II

Nastavak teksta o muzičkim oblicima (rondo - Kuprenov i sonatni)

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder