Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Harmonija u doba baroka

  • Harmonija
  • Skripte

Evropska muzika do XVII veka bila je zasnovana na starocrkvenim lestvicama – modusima. Do tog vremena nije se znalo za dur i mol, za tonalitete, niti za funkcije, već je u upotrebi bila tzv. modalna harmonija, tj. sazvučja (uglavnom trozvuci) koja pripadaju određenom modusu i smenjuju se sasvim slobodno, bez utvrđenih funkcionalnih odnosa. Na kraju modalnih kompozicija formiraju se autentične i plagalne kadence i tu možemo tražiti začetak funkcionalnog načina razmišljanja.

U baroku, nakon određenih naučnih otkrića u oblasti fizike i matematike, dolazi do konstruisanja novog instrumenta – dobro temperovanog, tj. savremenog klavira. U isto vreme, u muzici dolazi do konsolidacije dur – mol sistema, funkcionalnog načina razmišljanja, a harmonija postaje nezavisna, tj. samostalna komponenta u izgradnji muzičkog oblika. Bah piše „Dobro temperovani klavir“, koji nije bio samo udžbenik za sviranje klavira – to je bila prva zbirka kompozicija koja je obuhvatala sve durske i molske tonalitete.

Karakteristike harmonskog jezika baroka

Harmonski jezik zrelog baroka podrazumeva zakonitosti klasične harmonije, koja će vladati sve do XX veka. Upotrebljavaju se figurativni tonovi (skretnice, prolaznice, zadržice, anticipacije), a trozvuci se dele na glavne i sporedne, kao i četvorozvuci. Od petozvuka se
upotrebljava jedino V nonakord, i to u vidu zadržice 9 ispred 8.

U baroku je zastupljen manji broj alterovanih akorada, i to dijatonskog tipa: N6, Fs, DD, DD, V => IV i VII => IV.

Na krajevima baroknih kompozicija vrlo često se javlja istupanje u S (subdominantnu) oblast, tzv. miksolidijsko istupanje. Ostvaruje se pomoću akorada V => IV i VII => IV. Od drugih vantonalnih dominanti eventualno i retko su se upotrebljavale V => II i V => VI, i to samo u duru.

Od alterovanih akorada hromatskog tipa upotrebljavao se jedino prekomerni sekstakord (prvi obrtaj dvostruko umanjenog kvintakorda), kao DD u harmonskom molu i molduru ( na #II, sa #IV i bVI).

Tonalni plan baroknih kompozicija ne izlazi iz kruga šest najbližih tonaliteta: osnovni, D, S i njihove paralele. Najčešće je plan takav da ako je kompozicija durska, prvi njen deo se kreće do D tonaliteta, a ako je kompozicija molska, kretanje vodi do paralelnog dura. Drugi deo kompozicije karakterišu modulacije u obližnje tonalitete, dok je treći deo kompozicije posvećen tonalnoj reprizi, tj. ponovnom uspostavljanju osnovnog tonaliteta.

Od modulacija se najviše koristila dijatonska modulacija i jednostavnije hromatske modulacije (uz pomoć promene sklopa akorda i uz pomoć N6), dok se tek kod Baha sreće i enharmonska modulacija, i to isključivo uz pomoć enharmonizma U7.

Creative Commons License

Ovaj tekst zaštićen je Creative Commons Attribution-Noncommercial-Share Alike 3.0 Serbia License.

(slika preuzeta odavde)

8. aprila 2009.

Post navigation

Harmonija u doba klasicizma → ← „O mio babbino caro“

10 komentara na “Harmonija u doba baroka”

  1. Marija kaže:
    28. decembra 2012. u 18:32

    Mirjana, hvala puno na predlogu. 🙂
    Iskreno, harmonijom se nisam dugo bavila aktivno (ne računam svakodnevno korišćenje harmonije u nastavi klavira 😉 ). Ove skripte nastale su još prošlom veku – u peridu od 1993. do 1996. godine. Nisam ni znala da je u međuvremenu promenjeno obeleževanje stupnjeva. Hvala Vam još jednom na informaciji 🙂

    Odgovori
  2. Mirjana kaže:
    28. decembra 2012. u 17:00

    Draga Marija!

    Sve pohvale za ideju i trud na ovom polju. Predlozila bih da sifriranje vantonalnih akorada, odnosno vantonalnih dominanti bude onakvo kako se danas primenjuje, a to znaci da umesto npr. V-VI (dominanta za VI sa onom strelicom izmedju) koristi DVI. Ovo se, naravno, odnosi i na sve ostale vantonalne dominante (DII, DIII, DS), jer ne vidim opravdanost koriscenja oznake DD samo za privremenu i vantonalnu dominantu V stupnja, tj dominante. Mislim da ima daleko vise smisla, pogotovu sto se D vise ne obelezava kao V ili S kao IV… time se zeli da istakne funkcija pojedinih i glavnih akorada, a samim tim se i prividno dominantni odnos putem pravilnog sifriranje treba da prenese i na privremene tonike.

    Odgovori
  3. Marija kaže:
    29. maja 2009. u 20:12

    To je tačno, ali to ne znači da kvartsekstakord nije akord. Šta onda reći o umanjenim i prekomernim akordima ili o dvostruko umanjenom ili tvrdo umanjenom septakordu? 🙂

    Iskreno, nisam ja sad neki stručnjak za harmoniju – prenosim ti samo ono što su mene učili 😀

    Odgovori
  4. Makedonec kaže:
    29. maja 2009. u 08:52

    Evo sad cu ti detaljno reci sta je moji profesor rekao:

    Da Kvartsekstakord nije “stabilna harmonija“.
    Kvarta je nestabilna i uvek hoce se razresiti u terci.Istotako seksta je manje stabilna i ona hoce se razresiti u kvinti.Muzika je bilatoliko razlicita u proslim vekovima,ali to ipak znaci kad cujemo 6/4 onda to znaci da se taj mora razresiti u 5/3.

    Odgovori
  5. Marija kaže:
    28. maja 2009. u 22:58

    Vidi, koliko ja znam, u klasičnoj harmoniji savršene konsonance su: čista prima, oktava, čista kvinta, čista kvarta, a nesavršene konsonace su velika terca, velika seksta, mala terca i mala seksta.
    Disonantni intervali bi bili: mala septima, velika sekunda; velika septima, mala sekunda, umanjena kvinta, prekomerna kvarta i hromatski polustepen.
    Tako su bar mene učili… 😀 Jako me zanima odakle ta informacija ( i na osnovu čega) da je čista kvarta disonantan interval..

    Odgovori
  6. Makedonec kaže:
    28. maja 2009. u 13:14

    Pitam te o kvartsekstakord,jer profesora ovde u Australiji kazu da na primer kvartsekstakord izgradjen naprimer:

    C-F-A,

    ima kvarta izmedju C i F koji je smatraju kao disonantni interval.Tako bar ovde su rekli.

    Odgovori
  7. Marija kaže:
    28. maja 2009. u 10:15

    Makedonac, hvala na komplimentu 🙂

    Ne znam zašto pitaš da li je kvartsekstakord uopšte akord? Poslednji put kada sam učila harmoniju, rekli su mi da jeste. Doduše, možda se u međuvremenu nešto i promenilo 😉

    O kontrapunktu sam takođe planirala da pišem, zapravo da postavim skripte, ali ne verujem da ću stići pre septembra..

    Odgovori
  8. Makedonec kaže:
    27. maja 2009. u 10:26

    Hvala ti puno Marija…Pogledao sam ove materijale i super su.

    Zelim da znam,koje je tvoje mislenje o kvartsekstakord…Jel je taj uopste akord?Ili nije?

    Mozes postaviti nesta vise o kontrapunkt?Prve vidove,druge i td?Hvala ti.

    Odgovori
  9. marija kaže:
    22. aprila 2009. u 23:26

    Sladjana, hvala Vam na predlogu i pohvalama 🙂

    Odgovori
  10. Slagjana kaže:
    17. aprila 2009. u 20:17

    Izvanredan materijal, hvala vam. Ukoliko ste u mogucnosti da uz pdf. karakteristike pokazete i primere iz literature. Bilo bi dobro da svaka definicija ima tacno oznaceno mesto u literaturi.
    Sledim vas svaki dan i radujem se novim stranicama.
    Pozdrav,
    Slagjana

    Odgovori

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Oblici starogrčke muzike

U antičkoj Grčkoj, najstariji muzički oblik bila je KITARODIJA - pevač bi sam sebe pratio na kitari, a u pauzama između pevanja svirao bi interludijum...

Alteracije

Evo i prvog dela teksta o alteracijama u harmoniji: alteracije (pdf,52kb). U ovom delu možete saznati nešto o alteracijama (uopšteno), o pravilima za razrešenje alterovanih tonova, kao i o tome […]

Muzika u antičkoj Grčkoj

Termin Antička Grčka odnosi se ne samo na područje današnje Grčke, već i na sva ostala područja koja su u antička vremena bila naseljena Grcima...

Muzički oblici, deo II

Nastavak teksta o muzičkim oblicima (rondo - Kuprenov i sonatni)

Enharmonska modulacija

Evo i poslednjeg teksta o modulacijama iz kog ćete saznati kada i na koji način se koristi enharmonska modulacija, kao i koji su akordi najpogodniji...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Marija na Žena je varljiva
  • Jadranka na Žena je varljiva
  • Marija na Želje, čestitke, pozdravi…
  • Marija na Rigoleto
  • Blagoje na Rigoleto

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder