Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

* Takmičenja *

  • Anton Eberst takmičenje
  • Memorijal "Isidor Bajić"
  • Music Competitions

Kralj valcera

  • Putovanje kroz vreme

Austrijski kompozitor, dirigent i violinista Johan Štraus mlađi (Johann Strauss II) rođen je na današnji dan – 25. oktobra 1825. godine. Bio je sin čuvenog Johana Štrausa (starijeg) i brat Jozefa i Edvarda Štrausa. Njegov otac nije se slagao sa željom malog Johana da postane muzičar. Ne toliko zbog mogućeg rivalstva, već zato što je znao koliko je bio težak život muzičara. Zato je i predlagao Johanu da postane bankar. Srećom, Johan je krišom od svog oca (a uz podršku majke) išao na časove violine. Tek kada ih je otac napustio zbog druge žene, 17-togodišnji Johan mogao je potpuno da se posveti svojoj muzičkoj karijeri.

Posle puno učenja i priznanja od najboljih muzičara tog doba, Johan je podneo zahtev za licencu izvođača bečkim vlastima. Takođe je osnovao i mali orkestar. Međutim, veliki ugled i uticaj koji je Štraus stariji imao u muzičkim krugovima Beča, stvarao je njegovom sinu probleme pri zakazivanju koncerata. Naime, iz straha da ne naljute Johana starijeg, organizatori koncerata su odbijali njegovog sina. Rezultat svega toga bili su naslovi u štampi „Štraus protiv Štrausa“, u kojima je izveštavano o rivalstvu između oca i sina. Štraus mlađi je tada počeo da prihvata angažmane u oskolnim gradovima, gde je ostavljao dobar utisak i dobijao odlične kritike. Njegova popularnost polako je rasla.

Posle smrti Štrausa starijeg, 1849. godine, Štraus mlađi je ujedinio svoj orkestar sa orkestrom svoga oca. Usledile su turneje po Austriji, Poljskoj, Nemačkoj, Rusiji, Engleskoj, Francuskoj, Italiji, pa čak i Americi. U Bostonu je Štraus mlađi imao prilike da diriguje orkestrom u kome je sviralo više od 1000 muzičara! Između ostalog, svirali su i njegov čuveni valcer „Na lepom plavom Dunavu“ (An der schönen blauen Donau).

Osim ovog valcera, treba pomenuti i valcer „Priče iz Bečke šume“ (Geschichten aus dem Wienerwald), „Trič-trač-polku“ (Tritsch-Tratsch-Polka), kao i operetu „Slepi miš“ (Die Fledermaus).

Štraus mlađi napisao je preko 168 valcera, 117 polki, kao i veliki broj marševa, mazurki i galopa. U svoje vreme bio je poznat kao „Kralj valcera“. Zahvaljujući njemu, valcer je postao veoma popularan u Beču, i to ne samo među nižim staležima, već i na Habzburškom dvoru.

Johan Štraus mlađi umro je u 73-oj godini, od upale pluća. Njegova muzika se redovno izvodi na Novogodišnjim koncertima u Beču (a i u Novom Sadu). Njegova statua može se videti u Štadparku (Stadtpark) u Beču.

(prva slika preuzeta odavde)

25. октобра 2008.

Post navigation

U čast Štrausu → ← Zabranjena kompozicija

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Autor „Marseljeze“

Tekst za "Marseljezu" nastao je na jednoj zabavi, posle večere, kada je kompozitor bio u neverovatno patriotskom raspoloženju. Muzika je, zapravo, delo italijanskog kompozitora Batiste Vitorija,...

Čovek sa puno imena

Sa učenjem muzike i komponovanjem počeo je već u ranom detinjstvu, da bi kasnije studirao flautu i harmoniju. Uporedo sa muzikom, iako protiv svoje volje, studirao je i pravo. Bavio se takođe i pevanjem...

U senci

U to vreme nije se smatralo prikladnim za ženu da ima muzičku karijeru, tako da je Fani ostala amaterski muzičar, u senci svog brata. Njen otac bio je prvi koji joj je rekao da bi komponovanje ipak trebalo da prepusti Feliksu. Međutim, Feliks se nije slagao sa svojim ocem...

Albinonijev „Adagio“ ?

Rođen je u porodici bogatog trgovca, a učio je violinu i pevanje. O njegovom životu se, zapravo, vrlo malo zna, što je čudno, uzevši u obzir da je u svoje vreme bio veoma poznat kompozitor, a vreme u kome je živeo je uglavnom dobro dokumentovano...

Prva simfonija

Rad na ovoj simfoniji Betoven je počeo još 1791. godine, skoro 10 godina pre premijere, a prvi put je objavljena tek 1801. godine. Prva simfonija nastala je pod Hajdnovim uticajem, ali je bila potpuno nova i originalna za to doba...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

FB drugari – stari kod

Klasični radio

internet radio

Hronološka mapa kompozitora

Hronološka_mapa

Powered by WordPress | theme Layout Builder