Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Noć na golom brdu

  • Malo muzike
  • Za radoznale

Noć na golom brdu, odnosno Ivanjska noć na golom brdu, što je bio naziv originalne kompozicije, je simfonijska poema ruskog kompozitora Modesta Musorgskog. Inspiraciju za ovo delo Modest je pronašao u ruskim pričama i legendi o Veštičjem sabatu.

Prema legendi, uoči sabata veštice bi se okupile na tom ogoljenom brdu, na kome ni drveće nije raslo, gde bi brbljale i zabavljale se čekajući dolazak gospodara smrti. Po njegovom dolasku, one bi formirale krug oko njegovog prestola i onda bi mu se klanjale i veličale ga. Kada bi ga konačno odobrovoljile hvalospevima i divljenjem, on bi proglasio početak sabata.

Prema verovanju, prva svetkovima sabata održava se  31. oktobra i označava zvaničan kraj leta i početak zime. Noć između 31. oktobra i 1. novembra poznatija je i kao Noć veštica (Halloween).

Musorgski je ovu ‘strašnu’ kompoziciju napisao u svojoj 28-oj godini – 23. juna 1867. godine i bio je veoma ponosan na nju. Na žalost, njegovom tadašnjem mentoru, Miliju Balakirjevu, nije se svidelo ovo delo i odbio je da ga izvede.  Razočaran ovakvom reakcijom, Modest je iskoristio delove kompozicije i ‘ubacio’ ih u druga dva svoja dela – operu-balet Mlada i operu Soročinski sajam.

Vremenom je Modestova kompozicija ipak postala veoma popularna i to najviše zahvaljujući njegovom prijatelju i kolegi Nikolaju Rimskom-Korsakovu, koji je delo obradio u formi orkestarske fantazije 5 godina posle smrti Modesta Musorgskog.

Originalna partitura Modestove kompozicije pronađena je tek kasnih 20-tih godina prošlog veka u biblioteci Lenjingradskog konzervatorijuma, a ubrzo zatim je i prvi put izvedena. Musorgski, na žalost, nikada nije čuo izvođenje svog dela.

Za potrebe Diznijevog animiranog filma Fantazija (iz 1940.), Leopold Štokovski napravio je svoju verziju ove kompozicije. Evo kako izgleda Noć na golom brdu iz Diznijevog ugla 🙂

NAPOMENA: ovaj video ne preporučuje se deci (jeste da je crtani, ali je mnogo strašan) ni onima koji se lako uplaše.  😉

A evo i cele kompozicije, bez strašnih animacija 🙂

A možda bi se nekima dopala i ova remix verzija 😉

31. октобра 2012.

Post navigation

Za jednu divnu osobu… → ← Znaš li note?

5 komentara na “Noć na golom brdu”

  1. south каже:
    14. априла 2013. у 20:41

    meni su i animacije vrh

    Одговори
  2. Saša каже:
    31. октобра 2012. у 21:38

    Može dodatak tekstu? Ili pre ilustracija (uklapa se u Noć veštica) 🙂
    http://stadaslusamdanas.wordpress.com/2012/03/28/28-03-modest-musorgski-noc-na-golom-brdu/

    Одговори
    1. Marija каже:
      31. октобра 2012. у 21:43

      Naravno Sale 🙂
      Kod tebe može da se pročita i priča koja je bila jedna od inspiracija Modestu za ovu kompoziciju 😉

      Одговори
      1. Saša каже:
        31. октобра 2012. у 21:48

        Cela priča zaista treba da nosi podnaslov Samo za hrabre 🙂

        Одговори
        1. Marija каже:
          31. октобра 2012. у 21:49

          Baš 🙂
          Mada, ova remix verzija i nije tako strašna ako ne gledaš video 😉

          Одговори

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Legenda o nastanku molskih lestvica

Bio jednom jedan C dur. Veseo i raspevan kako samo dur može da bude. Danima se družio sa muzičarima, stvarao nove kompozicije i melodije, međutim, na posletku se umorio  od silne razigranosti i poželeo  da ima nekoga sa kim bi podelio radost komponovanja i muziciranja...

Patetična sonata – Rondo

Jedna od najpoznatijih Betovenovih kompozicija je sonata za klavir br. 8 u c-molu (op.13), poznatija kao "Patetična sonata"

Deset na jednog?

Ako ste mislili da je nemoguće da 10 osoba svira zajedno na jednom klaviru, prevarili ste se 😉 Na sledećem snimku možete pogledati kako to izgleda i zvuči kada 12 […]

Suzuki metod

Svako dete može razviti veštinu muziciranja ako se podučava na pravi način, baš kao što razvija i sposobnost da govori maternji jezik.

Sati – Gymnopédie

Krajem 1896. godine Satijeva popularnost počela je da opada, a samim tim i njegova finansijska situacija se pogoršala. Kako bi pomogao prijatelju i privukao ponovo pažnju na njegova dela, Debisi, čija popularnost je tada rasla, je napravio i orkestarsku obradu Satijevih kompozicija...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder