Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Planete

  • Malo muzike
  • Za radoznale

Naziv „Planete“ (The Planets) odnosi se na orkestarsku svitu op. 32, koju je napisao engleski kompozitor Gustav Holst između 1914 i 1916. godine.

Svita se sastoji iz 7 stavova, koji nose nazive planeta kojima po karakteru odgovaraju:

  1. Mars, planeta rata (Mars, the Bringer of War)
  2. Venera, planeta mira (Venus, the Bringer of Peace)
  3. Merkur, krilati glasnik (Mercury, the Winged Messenger)
  4. Jupiter, planeta radosti (Jupiter, the Bringer of Jolity)
  5. Saturn, planeta starosti (Saturn, the Bringer of Old Age)
  6. Uran, čarobnjak (Uranus, the Magician)
  7. Neptun, mistik (Neptune, the Mystic)

Holst je delo zamislio više kao predstavljanje planeta u astrološkom nego u astronomskom (ili mitološkom) smislu. Ovu ideju predložio mu je Kliford Baks, koji ga je uveo u astrologiju kada su, zajedno sa drugim umetnicima iz Engleske, bili na odmoru na Majorci u proleće 1913. Holst se zatim veoma zainteresovao za astrologiju i imao je običaj da iz zabave pravi horoskop za svoje prijatelje. Puno mu je pomogla i knjiga „Šta je horoskop?“, koju je napisao Alan Leo, iz koje je preuzeo i nazive za stavove svite.

Iako su „Planete“ prvobitno bile napisane u verziji za dva klavira (osim Neptuna, koji je bio za solo orgulje), ovo delo steklo je popularnost tek kada ga je Holst preradio za veliki orkestar. Pošto je Holst orkestrirao delo po ugledu na Šenberga i Stravinskog, dobio je zvuk koji je Englezima bio veoma neobičan i zanimljiv. Zahvaljujući tome, Planete su postale veoma popularne od samog početka, a njihova popularnost vremenom je rasla.

Prva 3 izvođenja „Planeta“ bila su u Londonu i Birmingemu, između septembra 1918 i oktobra 1920, ali sva tri bila su ili privatna ili nekompletna (svita nije izvedena u celosti). Prvo javno izvođenje kompletne svite bilo je 15. novembra 1920. u Londonu. Svirao je Londonski simfonijski orkestar, a dirigovao je Albert Koats.

I pored toga što je ova svita postala Holstovo najpopularnije delo, sam kompozitor nije je smatrao svojom najboljom kreacijom. Čak se po nekad i žalio kako su zbog Planeta, sva ostala njegova dela nepravedno zapostavljena.

Iako je planeta Pluton otkrivena 4 godine pre Holstove smrti (1930), on je odbio da dopiše još jedan stav koji bi odgovarao novootkrivenoj planeti. Sedamdeset godina kasnije (2000-te godine), Hale orkestar odabrao je kompozitora Kolina Metjuza, stručnjaka za Holstova dela, da napiše osmi stav koji bi odgovarao planeti Pluton. Metjuz je stav nazvao „Pluton, obnavljač“ (Pluto, the Renewer) i posvetio ga Imogen Holst, pokojnoj ćerki Gustava Holsta. Ovaj stav premijerno je izveden 11. maja 2000. godine.

Međutim, šest godina kasnije, u avgustu 2006, Međunarodna astronomska unija po prvi put je objavila definiciju pojma ‘planeta’, što je dovelo do toga da Pluton dobije status ‘patuljaste planete’. Zahvaljujući tome, Holstova svita ponovo predstavlja potpuni prikaz svih planeta u Sunčevom sistemu (osim Zemlje).

Pošto izvođenje svih 7 stavova traje oko 50 minuta, predstavljaću ih pojedinačno, sa kratkim osvrtom na njihovo značenje u astrologiji.

A za sve nas koji volimo da su nam svi stavovi na jednom mestu i hronološki poređani, evo i plejliste „Planeta“ 😉

(tu je i Pluton, iako on više nema status planete, a nije ni deo Holstove svite…)

12. јануара 2011.

Post navigation

Mars → ← Srećna nova!

4 komentara na “Planete”

  1. Marija каже:
    13. јануара 2011. у 18:51

    Hvala Tebi! 🙂

    Одговори
    1. natasa каже:
      16. новембра 2012. у 11:51

      volim mars dmmmmmmmmmmmmmmmmmm volim teeeeeeeeee 3>

      Одговори
  2. milena каже:
    13. јануара 2011. у 17:52

    Jako zanimljivo, hvala!

    Одговори
  3. Повратни пинг: Tweets that mention Planete | Moj svet muzike -- Topsy.com

Оставите одговор на natasa Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Drugi valcer

Jedan od najlepših valcera Dimitrija Šostakoviča je Drugi valcer iz njegove "Svite za orkestar" (1956).

Matematika i muzika

Verovatni niste ni znali da je matematička konstanta Pi (3,14159...) zapravo, jedna lepa fuga :)

Seviljski berberin – ukratko

Rosinijeva opera "Seviljski berberin" sa malo drugačijim glumcima :)

Muzika koja leči

Oče, veruj mi, muzika je najveća uteha, u svakoj situaciji. Ako se ikada budeš loše osećao, samo prelistaj partituru Hendlovog dela i garantujem ti da ćeš se posle toga bolje osećati...

Praznik muzike

Davne 1976. godine američki muzičar Džoel Koen došao je na ideju da bi se, u čast muzike, mogla napraviti svečanost koja bi trajala celu noć.

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder