Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Pavana

  • Malo muzike

Jedna od najpopularnijih kompozicija Gabriela Forea je svakako njegova Pavana, op.50. Pisana je po uzoru na istoimenu igru koja je bila popularna na španskom dvoru u 16-tom veku (doba renesanse).

Kada je počeo da radi na ovom delu, Fore je zamislio da to bude orkestarska kompozicija koja bi se izvodila na popularnim letnjim koncertima kojima je dirigovao Žil Dombe (Jules Danbé). Međutim, kada je kasnije odlučio da Pavanu posveti svojoj pokroviteljki, grofici Elizabet, poželeo je da delo učini grandioznijim, tako da je dodao i deonicu hora, a ostavio je i mogućnost za plesnu koreografiju. Stihove za hor napisao je grofičin rođak, po uzoru na francuskog pisca Verlena.

Orkestarska verzija Pavane izvedena je premijerno 25. novembra 1888. na jednom od koncerata Orkestra Lamuro (Concert Lamoureux).

Tri dana kasnije, izvedena je premijerno i verzija sa horom, na koncertu koji je organizovalo Société Nationale de Musique, koje je osnovano kako bi se mladim muzičarima dala prilika da predstave svoja dela publici.

Dve godine kasnije, 1891., Pavana je izvedena u Bolonjskoj šumi, na jednoj od grofičinih zabava. Izvođenje je bilo pravi „koreografski spektakl“, jer su, osim orkestra i hora, nastupili i plesači.

Od prvog izvođenja Pavana je postala izuzetno popularna, bilo da se radilo samo o orkestarskoj verziji ili o verziji sa horom. Godine 1917. postala je standardni repertoar Djagiljeve baletske trupe Ballets Russes.

Foreov primer sledili su kasnije i njegovi učenici: Ravel je napisao „Pavanu za mrtvu princezu“ (Pavane pour une infante défunte), a Debisi „Paspje“ (prvobitno nazvana Pavana – četvrti stav Bergamske svite).

*zahvaljujem se Ljiljani na divnom predlogu 🙂

8. октобра 2010.

Post navigation

Hiljadu reči → ← Prix d’Arts

4 komentara na “Pavana”

  1. Marija каже:
    10. октобра 2010. у 09:38

    By the way, odlična pitanja 🙂

    Одговори
  2. Marija каже:
    10. октобра 2010. у 09:24

    Što se pokrovitelja i mecena tiče, potpuno si u pravu 🙂 Tada su bili retki umetnici koji su radili samostalno (čini mi se da je Hajdn bio jedan od onih koji su pisali za sebe).

    Što se tiče ukusa ljudi u 16. veku (ili 17., 18. i 19.), ne mogu sa sigurnošću da tvrdim da nije bilo onih kojima se ta muzika nije dopadala. Bilo je i tada muzike koja je pisana po narudžbini, za par dana, i koja nija imala neku veću muzičku vrednost. Zato se takva dela (u glavnom) nisu ni održala do danas. Smatram da se muzika koja je opstala, koja se i danas smatra vrednom, ne može nikako porediti sa ovim današnjim „hitićima“. Doduše, ko zna, možda će se nešto od ovih novih pesmica i slušati za 100 godina 😉

    Одговори
  3. Zoran каже:
    9. октобра 2010. у 20:22

    Kažeš: „svojoj pokroviteljki …“ Tih dana izgleda da su svi umetnici imali neke mecene, sponzore ili kako su se već tada zvali???
    Da li je to isto kao o danas ovaj naš GRAND? Da li su tada te umetnike smatrali za promotere šunda i kiča? Da li je bilo toga u vreme 17-og,18-og,19-og veka?

    Одговори
  4. Повратни пинг: Tweets that mention Pavana | Moj svet muzike -- Topsy.com

Оставите одговор на Zoran Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Romantik klasičar

Johanes Brams rođen je u porodici muzičara. Još od malih nogu krenuo je da uči kod svog oca violinu, violončelo i hornu. Međutim, opredeljuje se za klavir i postaje pravi virtuoz već sa 14 godina...

„Casta diva“

Najpoznatija arija iz Belinijeve opere "Norma" je arija napaćene druidske prvosveštenice iz I čina ("Casta diva"). Uloga Norme smatra se jednom od najtežih...

Patetična sonata – Rondo

Jedna od najpoznatijih Betovenovih kompozicija je sonata za klavir br. 8 u c-molu (op.13), poznatija kao "Patetična sonata"

Muzikalni usisivači

Verovali ili ne, ovakva kompozicija zaista postoji. Zove se "Velika, velika uvertira", a u glavnoj ulozi pojavljuju se tri usisivača, mašina za poliranje poda i 4 puške! :)

Planete

Gustav Holst je svoju svitu "Planete" zamislio više kao predstavljanje planeta u astrološkom nego u astronomskom (ili mitološkom) smislu...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder