Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Patetična sonata – Rondo

  • Malo muzike

Jedna od najpoznatijih Betovenovih kompozicija je sonata za klavir br. 8 u c-molu (op.13), poznatija kao „Patetična sonata“. Ovo delo nastalo je 1798. godine, kada je Betoven imao 28 godina, a objavljeno je godinu dana kasnije – 1799. Što se samog naziva sonate tiče, neki muzikolozi kažu da je sam Betoven dao takav naziv, dok ostali tvrde da je zapravo Betovenov izdavač predložio da se sonata zove „Patetična“.

Postoji takođe i teorija da je Betovena za ovu sonatu inspirisala Mocartova klavirska sonata K457, jer su obe u c-molu i imaju tri slična stava. Međutim, ono što razlikuje Betovenovu sonatu od Mocartove je pojava tzv. lajtmotiva – ista melodija (vrlo malo izmenjena) se može naći u prvom i trećem stavu sonate.

Patetična sonata počinje sporim uvodom (Grave) za kojim sledi brzi Allegro. Drugi stav je prelepi Adagio cantabile, a treći je brzi rondo (Rondo: Allegro). Danas vam predstavljam treći stav:

13. маја 2009.

Post navigation

Đani Skiki → ← Preporuka

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Tužni bata

Treći stav ove simfonije je posmrtni marš. Počinje solom kontrabasa, koji uz pratnju timpana izvodi varijaciju dečije pesme "Dragi bato"

Sve njihove ljubavi

Kada se govori o kompozitorima klasične muzike, vrlo često se zaboravlja da su i oni bili (samo) ljudi od krvi i mesa. Iako su u muzici bili neprevaziđeni, u ljubavi su imali slične situacije kao i mi danas - neki su imali više, a neki manje uspeha i sreće...

U čast Štrausu

Pošto je juče bio rođendan Johana Štrausa mlađeg, evo i nekih crtaća u kojima je korišćena njegova muzika. Uživajte! :)

Neptun

Poslednji stav Holstove svite "Planete" nosi naziv "Neptun, mistik". Ovaj stav je jedan od prvih primera orkestarske literature koji se završava u 'fade-out'-u.

Sati – Gymnopédie

Krajem 1896. godine Satijeva popularnost počela je da opada, a samim tim i njegova finansijska situacija se pogoršala. Kako bi pomogao prijatelju i privukao ponovo pažnju na njegova dela, Debisi, čija popularnost je tada rasla, je napravio i orkestarsku obradu Satijevih kompozicija...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder