Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Rođen u zvoniku

  • Putovanje kroz vreme

Jedan od najznačajnijih čeških kompozitora, Bohuslav Martinu (Bohuslav Jan Martinů), rođen je na današnji dan – 8. decembra 1890. godine, u zvoniku crkve u mestu Polička u Češkoj. Njegov otac, inače obućar, bio je zadužen i za održavanje crkvenog tornja, u kome je verovatno i živeo. Bohuslav se rodio u tornju i tu je proveo veći deo svog detinjstva.

Crkva Sv. Jakuba, Polička (Češka)

Pošto je vrlo rano počeo da pokazuje zanimanje za muziku, počeo je da ide na časove kod lokalnog  violiniste. Svoj prvi javni nastup imao je već sa 7 godina, a u 10-oj godini napisao je i svoju prvu kompoziciju – gudački kvartet! Sa 16 godina otišao je u Prag, kako bi studirao violinu na Konzervatorijumu. Međutim, više su mu privlačile pažnju knjige i pozorište, tako da je ubrzo bio izbačen sa Konzervatorijuma. To ga nije sprečilo da nastavi da se usavršava sam, kao i da komponuje. Čak je primljen i u Češku filharmoniju, gde je svirao od 1913. do 1923. godine.

Za vreme Prvog svetskog rata (1914. – 1918. godine), Martinu je, kao učitelj, bio oslobođen službe. U tom periodu živeo je ponovo u svom rodnom gradu kao učitelj muzike. Pošto je shvatio da nema dovoljno znanja iz komponovanja, vratio se na Konzervatorijum, gde je pohađao časove kompozicije kod Jozefa Suka.

Godine 1923. Martinu je otišao u Pariz, gde je živeo narednih 17 godina. U Parizu je postao učenik Alberta Rusela, čiju muziku je izuzetno cenio. Martinuova muzika je bila veoma dobro prihvaćena u Parizu. U njegovim kompozicijama, pored češkog folklora, vide se i uticaji džeza (balet „La revue de cuisine“, 1927), reg-tajma i neoklasicizma (Double concerto, 1938, za dva gudačka orkestra, klavir i timpane)

Kada je nemačka vojska počela invaziju na Francusku, Martinu je, preko Španije, emigrirao u Ameriku, tačnije u Njujork (1941. godine). Tu je živeo sa svojom suprugom sve do 1953. godine. Nepoznavanje jezika, nedostatak sredstava za život, kao i nedostatak prilika u kojima bi pokazao svoj talenat, bili su problemi sa kojima su se u početku susretali svi umetnici koji su za vreme Drugog svetskog rata prebegli u Ameriku. Srećom, Martinu se vrlo brzo snašao. Komponovao je puno i dobio je posao predavača u Letnjoj školi u Berkširu, a onda i na Prinston univerzitetu. U ovom periodu napisao je pet simfonija (između 1942. i 1946. godine), kao i Violinski koncert (1943) i Koncert za dva klavira i orkestar (1943).

Iako je Martinu planirao da se vrati u Čehoslovačku odmah po završetku rata, nesreća ga je sprečila u tome. Naime, 1946. godine, nezgodan pad prouzrokovao je kraći period amnezije i delimično oštećenje sluha. Na sreću, vremenom mu se zdravlje poboljšalo. Dobio je i američko državljanstvo (1952), ali je vreme više provodio u Evropi. Između 1953. i 1955. godine živeo je u Rimu, gde je napisao Šestu simfoniju (1953) i orkestarsko delo „Fresques de Piero della Francesca“ (1955).

Martinu se nikada nije vratio u domovinu. Svoje poslednje godine proveo je u Švajcarskoj, gde je završio svoju dvanaestu i poslednju operu „The Greek Passion“ (1961). Umro je u 69-oj godini, 28. avgusta 1959. godine.

(slika preuzeta odavde)

8. decembra 2008.

Post navigation

Bergamska svita → ← Vodič kroz orkestar

2 komentara na “Rođen u zvoniku”

  1. marija kaže:
    10. decembra 2008. u 23:37

    izgleda da je to (život u raznim zemljama) bilo zajedničko mnogim poznatim kompozitorima 🙂

    Odgovori
  2. Deda kaže:
    10. decembra 2008. u 22:35

    Impresivna biografija, a na mene je jaci utisak ostavio podatak njegovog zivljenja u mnogim drzavama, nego njegovo stvaralastvo…

    Odgovori

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Reformator opere

Uspeo je da prevede svih 12 knjiga Homerove "Ilijade", zanimali su da i germansko-nordijski mitovi, srednjevekovna evropska književnost, a kasnije i filozofija Fojerbaha, Šopenhauera i Ničea. Smatra se jednim od najobrazovanijih i najnačitanijih ljudi u Evropi 19-og veka...

Dobri tata

Hajdn je komponovao s neverovantom lakoćom, o čemu svedoči i njegov izuzetno bogat opus. Napisao je 150 simfonija, 15 misa, 18 opera, 39 klavirskih sonata, 47 trija, 170 gudačkih trija i 83 gudačka kvarteta...

Aleluja!

Osim što je bio virtuoz na orguljama, Hendl je bio i vrlo plodan kompozitor. Napisao je čak 42 opere, 29 oratorijuma, više od 120 kantata, trija, dueta, veliki broj končerta grosa, arija, kamernih dela, kao i 16 koncerata za orgulje...

Strastveni dirigent

Bernštajn je bio veoma cenjen kao dirigent, kompozitor i profesor. Široj publici je verovatno poznat zahvaljujući svojoj dugogodišnjoj saradnji sa Njujorškom filharmonijom...

Kapriciozna diva

Melba je smatrana primadonom Kraljevske opere u Londonu, a njeni honorari morali su da budu uvek bar za šiling veći od honorara ostalih pevača. Melbini koncerti bili su pravi kulturni spektakli...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Marija na Žena je varljiva
  • Jadranka na Žena je varljiva
  • Marija na Želje, čestitke, pozdravi…
  • Marija na Rigoleto
  • Blagoje na Rigoleto

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder