Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Muzička kultura starih istočnih civilizacija

  • Istorija muzike

U zemljama starog istoka (Egipat, Mesopotamija, Kina, Indija i Palestina) socijalna struktura društva bila je potpuno drugačija od one koja je vladala u prvobitnoj društvenoj zajednici. Ekonomsko-socijalno uređenje ovih država temeljilo se na principima robovlasničkog društva. Pošto su uslovi društvenog života bili slični u svim ovim državama, mogu se naći velike sličnosti i u razvoju umetnosti, posebno u razvoju muzike.

Zajedničke crte u muzičkoj kulturi naroda starog istoka su:

1) nastaje jaz između vladajuće klase i širokih narodnih slojeva, što takođe znači i jaz između dvorske muzike i muzike masa. Socijalna funkcija muzike se takođe menja – muzika sada veliča vladara i postaje sastavni deo kulta; muzičke svečanosti nisu više namenjene celokupnom društvu, već manjini koja vlada;

2) muzičko izvođenje poverava se profesionalcima – pevačima, sviračima. plesačima, što muzičku praksu podiže na jedan viši nivo;

3) podaci koji postoje o muzici tog perioda su najčešće oni koji se odnose na muzičku kulturu vladajuće klase, jer su jedino pripadnici višeg staleža bili u prilici da ukrašavaju grobnice i dvorce crtežima na kojima su se mogle videti razne muzičke manifestacije;

4) muzika širih narodnih slojeva i dalje je povezana sa radnim i proizvodnim procesima;

5) muzika se najčešće javlja u kombinaciji sa tekstom ili pokretom (plesom) i postaje sve samostalnija.

EGIPAT

Muzika u Egiptu imala je toliko značajnu ulogu da su muzičare smatrali faraonovim rođacima. Na zidovima egipatskih grobnica mogu se videti brojni prizori iz tadašnjeg muzičkog života.

Egipćani su upotrebljavali veliki broj instrumenata: razne udaraljke, čegrtaljke tipa kastanjeta, sistrum (trouglasti instrument, na kome su bili pričvršćeni metalni prstenovi koji su udarali jedni o druge i tako proizvodili zvuk), razne frule, svirale sa jezičkom, različiti žičani instrumenti (harfe, citre, laute). Nakon osnivanja stalnih vojnih jedinica, pojavili su se i vojni orkestri, sa tipičnim vojnim instrumentima – trubama i bubnjevima. Najinteresantniji instrument iz tog vremena su svakako hidraulične orgulje, u kojima je težina vode stvarala pritisak potreban za pokretanje vazduha u cevima.

Što se teorije tiče, pretpostavlja se da su Egipćani poznavali pentatoniku i hromatsku lestvicu. Glavni intervali bili su oktava, kvinta i kvarta, a što se notacije tiče, pretpostavlja se da nije ni postojala.

MESOPOTAMIJA

U prostranoj ravnici između Eufrata i Tigra razvijale su se kulture Sumera, Asiraca i Vavilonaca. Socijalne osnove razvoja ovih naroda slične su onima iz Egipta. Najznačajnija od ove tri bila je kultura Sumera, a na njenim temeljima razvila se Asirsko-Vavilonska kultura. Kod Sumerana, muzika je bila skoro isključivo povezana uz crkvene obrede. Crkveni napevi pevali su se prema utvrđenom rasporedu, koji niko nije smeo da menja.

Raskošni dvorski život i profesionalni muzički ansambli karakterišu muziku Mesopotamije. Instrumenti koji su bili korišćeni su prvenstveno lire i harfe, a zatim i čegrtaljke, zvečke, kao i različiti oblici bubnjeva. Ponekad su čitavi oltari bili napravljeni u obliku ogromnog bubnja, koji je imao veliku zvučnu snagu, a postojali su i bubnjevi toliko veliki da su na njima plesači plesali! Postojali su takođe i sistrumi, duguljaste flaute, duvački instrumenti sa jezičkom, rogovi, laute. Postoje čak i neki podaci o zajedničkom muziciranju nesrodnih instrumenata (udaraljki, duvačkih i žičanih instrumenata). Ovako bogat mesopotamski instrumentarijum bio je osnova na kojoj se izgrađivalo bogatsvo instrumenata čitave mediteranske civilizacije.

KINA

Kineska civilizacija pojavljuje se oko 1500 godine pre n.e. U društvenom životu stare Kine muzika je igrala posebnu ulogu. Osnovna obeležja kineske muzike su oštra melodijska linija i stroga simetrija u ritmičkom i melodijskom smislu. Pentatonika se učvršćuje ne samo u duhovnoj, već i u svetovnoj muzici (korišćenje pentatonike je u vezi sa gledanjem Kineza na život i smrt, i najavljuje njihovu statičnost i pasivnost). Međutim, pentatonska lestvica nije jedina koju Kinezi poznaju – uvedena je bila i lestvica sa 7 tonova: C, D, E, Fis, G, A, H.

Što se tiče instrumentarijuma, postoje podaci za više od 40 vrsti bubnjeva (udaraljki). King je instrument sastavljen od niza kamenih pločica, po kojima se udara čekićem. Poznati instrument je i gong, nazvan još i tam-tam, koji je oblika okrugle bronzane ploče. Od drvenih duvačkih instrumenata, interesantne su panove frule (svirale tipa oboe), a postoje i limeni duvački instrumenti. Posebna vrsta duvačkog instrumenta je šeng – kombinacija Panove frule i orgulja! Od instrumenata sa žicama, važan je kin, koji je srodan citri (sa 5 do 7 žica) i pip – nalik gitari. Što se tiče instrumentalnih sastava, uz dvorske i crkvene ansamble postojali su i vojni orkestri.

Najbogatije razdoblje kineske kulture vezano je doba ˝Tang˝ (VII-IX vek pre n.e.). Tada i žene počinju da učestvuju u izvođenju muzike. U razdoblju ˝Song˝ (X-XII vek) teži se izgrađivanju specifično kineskog stila. U XII veku javlja se scenska vrsta uz pevanje i instrumentalni sastav, a kasnije (XIV-XVII vek) će se razviti i kineska opera.

INDIJA

Muzika Indije ima posebnu fizionomiju. Indijski napev karakteriše lestvica širokog opsega, hromatika, kao i slobodniji ritmički i formalni tok. Indijska muzička teorija deli oktavu na 22 dela nazvana sruti (intervali od otprilike ¼ tona). Sruti predstavlja najmanju akustičku jedinicu koju sluh može razlikovati. U Indiji je postojala i lestvica od 7 tonova, od kojih svaki ima svoje ime. Ovakvih lestvica bilo je 28.

Indijci su pravili veliku razliku između duhovne i svetovne muzike. Duhovni napevi (saman – smirenost) bili su zasnovani na tekstovima 4 knjige Veda i bili su mirni spori i dostojanstveni. Osnova svetovnih napeva (raga – strastvenost, uzbuđenost) bili su stalni melodijski obrasci, koje je umetnik varirao i obogaćivao ornamentiranjem. Ovi napevi pevali su se uvek u unapred utvrđeno vreme.

Instrumentarijum kod Indijaca bio je takođe bogat. Koristili su udaraljke (koje su bile slične kastanjetama), bubnjeve, gong, zvonca, timpane, a posebno je interesantna nagara – vrsta timpana od gline. Od duvačkih instrumenata koristile su se razne vrste frula, oboe, gajde, trube i rogovi. Međutim, najbitniji i najbrojniji bili su žičani instrumenti.

Najznačajniji žičani instrument je vina, koja se sastoji od duguljaste cevi, koja je sa oba kraja pričvršćena uz prazne bundeve – rezonatore. Duž cevi je razapeto nekoliko žica, koje se pritiskom prstiju (kao na gitari) skraćuju i produžuju, čime nastaju dublji i viši tonovi. Početkom XI veka n.e. u Indiji se pojavljuju i gudački instrumenti: ravanastra, koji je danas zaboravljen, i sarangi, koji je i danas široko rasprostranjen, a koji predstavlja prauzor evropske viole d`amore.

PALESTINA

I u Palestini je muzika imala značajnu ulogu, prvenstveno pri bogosluženju, a zatim i na raznim svečanostima i u ratovima. Dok je na snazi bilo rodovsko uređenje, nisu postojali profesionalni sveštenici, a ni muzičari.To se promenilo tek oko 1000 godine pre n.e., kada je Palestina postala klasna država, a kraljevi su postali vrhovni sveštenici. Tada se izgradio i veličanstveni obrednik, uz učešće velikog broja profesionalnih muzičara: 4000 levita činilo je muzičko telo. Oni su se delili u 24 grupe, pod vođstvom 12 upravljača. Tada su nastali i značajniji instrumentalni sastavi.

Instrumentarijum starih Jevreja se naročito obogatio kada se kralj Solomon venčao ćerkom jednog egipatskog faraona. Tada je i mnogo egipatskih instrumenata donešeno u Palestrinu. Interesantno je da likovni umetnici nisu smeli da slikaju instrumente, jer su oni pripadali bogosluženju.

Karakteristike starojevrejske muzike su strogo jednoglasje vokalnog tipa i poštovanje melodijskih prauzora (koji se zatim obogaćuju improvizacijom i dodavanjem ornamenata), kao i podela na psalmodijsko recitovanje i ritmički slobodnije napeve. Melodije se kreću u okviru tetrahorda (ili u granicama 2 povezana tetrahorda). Najstariji napevi izgrađeni su na pentatonici.

U muzici bogosluženja ističe se tehnika tzv. responzorijalnog pevanja, koje je kasnije preuzela i katolička liturgija. Ova vrsta pevanja sastoji se u naizmeničnom pevanju soliste i hora, koji ponavlja ceo napev soliste ili samo njegov završni deo.

Creative Commons License
Ovaj tekst zaštićen je Creative Commons Attribution-Noncommercial-Share Alike 3.0 Serbia License.

(slike: 01, 02, 03, 04, 05)

16. октобра 2008.

Post navigation

Orfej Amsterdama → ← Muzika koja leči

23 komentara na “Muzička kultura starih istočnih civilizacija”

  1. Ana каже:
    22. априла 2013. у 15:19

    Jako zanimljivo,mi taman ovo ucimo 😀 🙂 😉

    Одговори
  2. Marija каже:
    19. априла 2013. у 22:56

    Ema, slobodno koristi tekst (kao inspiraciju), ali obavezno navedi odakle je preuzet 🙂

    Одговори
    1. Milica Petrović каже:
      12. априла 2022. у 19:42

      Hvala puno za ovo, baš mi treba jer imam sutra odgovaranje iz muzičke kulture

      Одговори
  3. Ema каже:
    19. априла 2013. у 18:12

    Treba da napisem referat iz muzickog i sve ovo mi treba,hvala vam <3 🙂

    Одговори
  4. Marija каже:
    24. фебруара 2013. у 21:32

    Hvala Milice 🙂

    Одговори
  5. Milica каже:
    24. фебруара 2013. у 15:25

    Svaka čast, ja sam 7 razred i kad treba nesto da predajem muzickog ovde skinem sve sto mi je potrebno 😀

    Одговори
  6. Nena каже:
    4. децембра 2012. у 11:42

    Hidraulične orgulje se javljaju u antičkoj Grčkoj

    Одговори
  7. Nena каже:
    4. децембра 2012. у 11:40

    „_muzičke svečanosti nisu više namenjene celokupnom društvu“-U Egiptu su postojale svečanosti gde se zajednički muziciralo.

    Одговори
  8. Marija каже:
    15. октобра 2012. у 22:24

    Molim 🙂
    Svrati slobodno na blog kad god si u prolazu 😉

    Одговори
  9. Ana каже:
    15. октобра 2012. у 22:03

    I da..hvallaaaaa <3

    Одговори
  10. Ana каже:
    15. октобра 2012. у 22:02

    Prva sam godina srednje(filoloska) i imam nekog profesora kod kojeg ne znas sta ce da pita..pita 2,3 pitanja iz knjige..i sve ostalo sa neta sta nadjes..to ti je..a ne prica skoro nista na casu. I kod njega si car/ica ako dobijes 4! 😛 Ali to se retko desava..:)

    Одговори
  11. Marija каже:
    21. септембра 2011. у 20:13

    Aleksa, drago mi je da sam pomogla 🙂

    Одговори
  12. Aleksa каже:
    21. септембра 2011. у 20:05

    Hocu da se zahvalim na ovako korisnom sajtu. Puno sam naucio. Inace, pomogao mi je da napisem referat o muzici starih civilizacija. :p

    Одговори
  13. Marija каже:
    21. маја 2011. у 17:14

    Bojane, hvala tebi na komentaru 🙂

    Одговори
  14. Bojan каже:
    21. маја 2011. у 14:04

    Hvala vam..:))

    Одговори
  15. LA-MUZIKA каже:
    18. августа 2010. у 19:23

    zanimljivo 🙂

    Одговори
  16. Ana Mitrovic каже:
    24. маја 2010. у 15:36

    Predosadnooooooooo…!!! 😀

    Одговори
    1. Sopran trece oktave каже:
      6. фебруара 2014. у 18:02

      Kao sopran trece oktave, imam samo reci hvale, muzika je moj zivot i ovo mi je zaista znacilo. Sopran trece oktave je naj visi zenski glas!

      Одговори
      1. Milica каже:
        27. априла 2014. у 15:28

        Najvisi se pise. 🙂

        Одговори
  17. Vlado каже:
    24. марта 2010. у 11:09

    Ovo je neto naj emotivnije,
    Preljepo.:)

    Одговори
  18. Zorica каже:
    29. децембра 2009. у 18:57

    Cenjenom vodiocu ovog sajta:
    hvala vam na ovom sajtu, ja s vremenom na vreme navratim ovde, za ljubitelje muzike posebno lep sajt i to na našem jeziku.
    Javljam vam se sa nekoliko sugestija: pisali ste o istoriji muzike i vidim da ste kod instrumenata dodali slike posebnih instrumenata u Kini. Šaljem vam link za 2 izvrsne fotografije kineskog instrumenta „Pipa“ i „Erhu“ mislim da se oni neće ljutiti ako se fotografije preuzmu(naravno uz napomenu preuzetog linka)
    http://premierinconline.com/index.php?target=categories&category_id=43

    Evo i izvrsnog izvođenja muzike na Erhu instrumentu:

    Sve najlepše u Novoj 2010

    Sada kada su granice otvorene ako imate novca od srca vam preporučujem ovaj performans, svako ko iole voli umetnost i ko je video ovo više je nego oduševljen:
    http://www.shenyunperformingarts.org/

    Pozdrav,
    Zorica

    Одговори
  19. Marija каже:
    19. октобра 2009. у 09:17

    ništa bez njega 😉

    Одговори
  20. zoran каже:
    19. октобра 2009. у 01:27

    Ziveo Andrejs

    Одговори

Оставите одговор на Vlado Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Muzička kultura prvobitne zajednice

U samom početku, muzika je bila u uskoj vezi sa magijom. Njena uloga bila je da pomogne da se neka radnja uspešno završi (npr. lov, ratni pohodi, prizivanje kiše ili lepog vremena...). Takva muzika je obično bila povezana sa plesom...

Alterovani akordi

U drugom delu teksta o alteracijama možete saznati šta su to alterovani akordi i gde se sve mogu javiti. Takođe postoji i tekst o alteraciji IV stupnja na više, kao […]

Muzika u antičkoj Grčkoj

Termin Antička Grčka odnosi se ne samo na područje današnje Grčke, već i na sva ostala područja koja su u antička vremena bila naseljena Grcima...

Muzički oblici, deo I

Za sve one koji bi voleli da znaju nešto o muzičkim oblicima, a mrzi ih da čitaju velike knjige, evo ukratko najbitnijih činjenica..

Još malo harmonije

Ovde možete preuzeti tekstove o alteraciji II stupnja (na više i na niže), kao i tekst o vantonalnim dominantama. Postaviću i tekst sa definicijama nekih od osnovnih pojmova u harmoniji. […]

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder