Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

* Takmičenja *

  • Anton Eberst takmičenje
  • Memorijal "Isidor Bajić"
  • Music Competitions

Šampion savremene muzike

  • Putovanje kroz vreme

Sergej Kusevicki (Dr. Sergej Aleksandrovič Kusevicki) bio je ruski dirigent, kompozitor i kontrabasista. Njegovi roditelji bili su profesionalni muzičari, tako da su Sergeja naučili da svira violinu, violončelo i klavir. Sa 14 godina dobio je stipendiju za školovanje na Muzičko-dramskom Institutu u Moskvi, gde je studirao kontrabas i muzičku teoriju.

Svoj prvi nastup kao dirigent Kusevicki je imao 1908. godine, sa Berlinskom Filharmonijom. Sledeće godine osnovao je svoj orkestar u Moskvi i počeo je da se bavi izdavaštvom. Zahvaljujući njegovoj izdavačkoj firmi, objavljena su, između ostalih, dela Aleksandra Skrjabina, Sergeja Prokofjeva, Igora Stravinskog i Nikolaja Metnera.

Na „Kusevicki Koncertima“, koje je 1920. godine organizovao u Parizu, predstavio je nove kompozicije Prokofjeva, Stravinskog i Ravela. Dobio je i ekskluzivno pravo na izvođenje Ravelove obrade klavirske svite „Slike sa izložbe“ Modesta Musorgskog. Ova, instrumentalna verzija svite, smatra se jednim od najboljih i najpopularnijih primera orkestracije nekog dela.

Kusevicki se preselio u Ameriku 1924. godine, a američki građanin postao je 1941. godine. Kao dirigent Bostonskog simfonijskog orkestra radio je u periodu između 1924. i 1949. godine. Sa njima je napravio veliki broj snimaka, koje su kritičari veoma dobro ocenili. Takođe je organizovao i letnje koncerte, kao i edukacione programe. Jedan od njegovih studenata bio je i poznati dirigent i pijanista Leonard Berštajn. Zahvaljujući Kusevickom, Bostonski simfonijski orkestar postao je jedan od vodećih u Americi.

Kusevicki je bio veliki ljubitelj i odličan interpretator moderne muzike. Sa Bostonskim simfonijskim orkestrom izveo je, između ostalog, Ravelov Klavirski koncert, Geršvinovu Drugu rapsodiju, Prokofjevu Simfoniju br.4, Hindemitovu „Koncertnu muziku za gudače i limene duvače“, kao i „Simfoniju Psalama“ Stravinskog. Zaslužan je takođe i za osnivanje „Kusevicki Muzičke Fondacije“, koja je imala za zadatak da se brine o pripremi i izvođenju novih savremenih kompozicija.

Sergej Kusevicki umro je na današnji dan – 4. juna 1951. godine.

(slika preuzeta odavde i odavde)

4. јуна 2008.

Post navigation

Usamljena pijanistkinja → ← Zamena

Jedan komentar na “Šampion savremene muzike”

  1. Шампионски неодговарајући превод каже:
    29. марта 2012. у 10:09

    Прочитам наслов „Шампион савремене музике“, пређем на читање чланка, очекујем узбудљив опис такмичења или серије музичких надметања, с описом правих музичких борби најбољих од најбољих, уз контрапунктну динамику збивања на сцени с занимљивим детаљима иза сцене … – из којих је овај музичар изашао као победник, првак, шампион!
    Кад – ништа од тога! :-О
    Ко зна енглески језик нешто боље, зна да реч champion“ има и друго значење: заступник, бранилац, онај који се залаже за нешто …
    Тако, коначно, наслов може да добије смислену везу с текстом изнад којег стоји.

    Добронамерно, поздрав, Љ.В.Ј.

    Одговори

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Anđeo Rima

Moreski je učio pevanje kod Kapočija, u katoličkoj crkvi "San Salvatore in Lauro" u Rimu. Sa samo 15 godina postaje prvi sopran u horu te crkve i redovan član grupe solista koji su nastupali u salonima čuvenih rimskih porodica...

Poslednji madrigalista

Do svoje 40-te godine Monteverdi je pisao uglavnom madrigale - napisao je ukupno 9 knjiga madrigala. Iako danas stil prvih Monteverdijevih opera deluje primitivno, u svoje vreme on je smatran vrlo modernim kompozitorom...

Kompozitor u tranziciji

Rođen je na Siciliji, u Palermu, a školovao se u Rimu, kod Đakoma Karisima. Zahvaljujući svojoj operi "Gli Equivoci nell sembiante", dobio je pokroviteljstvo škotske kraljice Kristine, koja je u to vreme živela u Rimu...

Aleluja!

Osim što je bio virtuoz na orguljama, Hendl je bio i vrlo plodan kompozitor. Napisao je čak 42 opere, 29 oratorijuma, više od 120 kantata, trija, dueta, veliki broj končerta grosa, arija, kamernih dela, kao i 16 koncerata za orgulje...

Đavolji violinista

Njegova evropska slava počinje od 1813. godine, kada je održao jedan od svojih neverovatnih koncerata u čuvenoj La Scali u Milanu. Od tada njegovi nastupi postaju pravi mondenski događaji na kojima se okuplja tadašnja elita...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

FB drugari – stari kod

Klasični radio

internet radio

Hronološka mapa kompozitora

Hronološka_mapa

Powered by WordPress | theme Layout Builder