Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Slavna pijanistkinja

  • Putovanje kroz vreme

Nemačka pijanistkinja i kompozitor, Klara Šuman (Clara Josephine Wieck Schumann), bila je jedna od najistaknutijih pijanista u doba romantizma. Njena koncertna karijera trajala je čak 61 godinu. Klarin muž bio je kompozitor Robert Šuman.

Kada je imala 9 godina, na jednom od svojih nastupa Klara je upoznala Roberta Šumana, koji je tada imao 18 godina. On je bio toliko oduševljen njenim sviranjem, da je tražio odobrenje od majke da napusti studije prava i počne sa časovima klavira kod Klarinog oca. Majka mu je to odobrila, tako da se Robert preselio u dom Vikovih.

Sa 11 godina Klara je imala svoj prvi solistički koncert u Lajpcigu, za kojim su usledili koncerti i po drugim manjim i većim gradovima. Kao mlada, svirala je kompozicije koje je birao njen otac – uglavnom efektna i popularna dela. Kako je sazrevala, sve više je sama birala svoj repertoar. Svirala je dela Skarlatija, Baha, Mocarta, Betovena, Šuberta, Šopena, Mendelsona i naravno – Šumana.

Posle puno muka, Klara se, na veliku žalost svog oca, u 19 godini udala za Roberta Šumana. Iako je morala da se stara o sedmoro dece (osmo je umrlo u ranom detinjstvu), Klara je nastavila da drži koncerte i da komponuje. Vrlo brzo je postigla evropsku slavu, a zahvaljujući mnogobrojnim koncertima na kojima je izvodila i dela svog muža, Šumanove kompozicije postajale su sve popularnije.

Klara je puno komponovala u detinjstvu i ranoj mladosti. U svojoj 14-oj godini, uz Robertovu pomoć, napisala je svoj prvi klavirski koncert, koji je i izvela dve godine kasnije. Međutim, kako je odrastala, sve više je gubila samopouzdanje u sebe kao kompozitora. Prestala je da komponuje kada joj je bilo 36 godina.

Godine 1853. Klara i Robert upoznali su dvadesetogodišnjeg Johanesa Bramsa, koji ih je oboje oduševio svojim talentom. Brams je neko vreme i živeo kod njih, a vrlo često se brinuo i o deci kada je Klara bila na turneji. Klara i Brams ostali su bliski prijatelji do kraja života.

Zbog mentalne bolesti svog muža, Klara je vrlo često morala sama da se snalazi oko finansija. Novac je zarađivala koncertirajući i podučavajući. Posle Robertove smrti (1856.), na koncertima je izvodila samo njegova dela. Poslednji koncert održala je u Frankfurtu, u martu 1891. godine. Pet godina kasnije umrla je od srčanog udara – 20. maja 1896. godine.

Klarin lik nalazio se na novčanici od 100 maraka.

(slike preuzete odavde i odavde)

20. маја 2008.

Post navigation

Čovek sa puno imena → ← Hronologija klasične muzike

Jedan komentar na “Slavna pijanistkinja”

  1. Dudaelixir каже:
    4. марта 2010. у 13:56

    Lepa i talentovana žena! 🙂

    Одговори

Оставите одговор на Dudaelixir Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Nadmetanje

Na poziv ruske kraljice, Paizjelo je otišao u Sankt Peterburg 1776. godine, gde je, pored mnogih drugih uspešnih dela, komponovao i svoje remek-delo, "Seviljskog berberina", koji je uskoro postao poznat i tražen u celoj Evropi...

Maestro kraljeve muzike

Okružen notama, instrumentima i knjigama o muzici u radnji svog oca, Elgar je sam učio muzičku teoriju. U 15-oj godini trebalo je da ode u Lajpcig kako bi studirao muziku. Međutim, zbog nedostatka finansija, morao je da napusti školovanje...

Trapav, ali suptilan

Sati je upisao Pariski Konzervatorijum 1879. godine, ali ubrzo zatim profesori su ga poslali kući, jer su smatrali da je netalentovan. Posle dve i po godine, ponovo je primljen na Konzervatorijum...

Barselona

Svetsku slavu započela je svojom ulogom u Donicetijevoj operi "Lukrecija Bordžija" u Karnegi Holu. Upala je u poslednjem trenutku, kao zamena za Merilin Horn, tako da je svoju ulogu morala da nauči za manje od mesec dana!

Borac za autorska prava

Herbert je bio veoma plodan kompozitor. Napisao je 2 opere, 1 kantatu, 43 operete, 31 orkestarsku kompoziciju, 9 komada za violončelo, 5 kompozicija za violinu i orkestar, 22 klavirske kompozicija, 54 pesme, 12 horskih kompozicija...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder