Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

* Takmičenja *

  • Anton Eberst takmičenje
  • Memorijal "Isidor Bajić"
  • Music Competitions

Oficir – muzičar

  • Putovanje kroz vreme

Poznati ruski kompozitor i dirigent, Nikolaj Rimski-Korsakov (Nikolai Andrejevič Rimski Korsakov), rođen je na današnji dan, 18. marta 1844. godine. Počeo je da radi kao oficir u mornarici, ali sa 17 godina upoznaje Balakirjeva i pridružuje se grupi kompozitora nazvanoj „Ruska petorka“ ili „Moćna gomilica“.

U svojim delima koristio je motive ruskog folklora i bajki. Pisao je opere, simfonijske poeme, simfonije, horska dela, kamernu muziku, dela za klavir i pesme. Svojom orkestracijom uticao je ne samo na svoje učenike, već i na mnogo širi krug kompozitora, pa čak i na Debisija i Ravela.

(slika preuzeta odavde)

18. марта 2008.

Post navigation

Maler → ← Harmonija

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Rimska trilogija

Otorino Respigi bio je italijanski kompozitor, muzikolog i dirigent. Prve časove violine i klavira dobio je od svog oca, profesora klavira. Studirao je u Rusiji, kod Rimskog-Korsakova, a zatim i u Berlinu, kod Maksa Bruha...

Fatalna opera

Svoju prvu simfoniju napisao je sa samo 16 godina, kao školski zadatak na Konzervatorijumu. Izgleda da je i sam Bize zaboravio na nju, tako da je ova simfonija otkrivena tek 1935. godine i momentalno je proglašena remek-delom...

Slavni pijanista

Naročito je zaslužan za popularizaciju muzike Betovena. Prvi je napravio kompletan snimak svih Betovenovih klavirskih sonata, a snimio je i sve njegove klavirske koncerate...

Odrasla u operi

Svoj debi Astrid je imala 6. decembra 1941. godine, u Njujorku, kao Ziglinda u Vagnerovoj operi „Valkire“. To je bila njena prva glavna uloga i bila je trijumfalna. Posle toga nastupala je u Londonu, u Firenci, u Bajrojtu i Minhenu...

Barselona

Svetsku slavu započela je svojom ulogom u Donicetijevoj operi "Lukrecija Bordžija" u Karnegi Holu. Upala je u poslednjem trenutku, kao zamena za Merilin Horn, tako da je svoju ulogu morala da nauči za manje od mesec dana!

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

FB drugari – stari kod

Klasični radio

internet radio

Hronološka mapa kompozitora

Hronološka_mapa

Powered by WordPress | theme Layout Builder