Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Harmonija u romantizmu i impresionizmu

  • Harmonija
  • Skripte

Muzički romantizam razvija se u XIX veku. Donosi sa sobom pre svega subjektivnost izraza i programsku osnovu muzike. Harmonski jezik romantizma, s jedne strane, zahvaćen je hromatikom, dok se sa druge strane, kod kompozitora nacionalnih škola, primećuje veliki uticaj narodne muzike, tj. folklora, pa su i njihove kompozicije prepune dijatonike, modalnih lestvica i modalne harmonije, kao i narodnih lestvica.

Harmonija u klasicizmu ima prvenstveno konstruktivnu ulogu i služi za uobličavanje i završavanje rečenice i perioda. U romantizmu ona ima ekspresivnu ulogu – važne su emocije, a ne forma i simetrija.

Vrlo su česte modulacije. U okviru jedne rečenice i perioda može se sresti niz istupanja i modulacija.

Pojava druge teme u utvrđenom tonalitetu je samo puka formalnost. Tonalitet je u klasici bio znatno proširen upotrebom svih VD i VD. Kod romantičara tonalitet se još više širi upotrebom VSD.

Najveća novina u harmonskom pogledu, koja znatno proširuje tonalitet, jeste upotreba medijantike, a upotrebljavaju se hromatsko i prividno (skriveno) tercno srodstvo. Klasičari ovu tercnu srodnost koriste samo za hromatsku modulaciju, dok romantičari hromatsko i prividno tercno srodstvo koriste kao zamenike, tj. zastupnike određenih stupnjeva.

Šuman, Šubert, Šopen

U ranom romantizmu, Šopen, Šubert i Šuman kao medijante uglavnom koriste hromatske tercne srodnike tonike (T), i to one koji kao lestvični trozvuci pripadaju istoimenom tonalitetu suprotnog tonskog roda ili paralelnom tonalitetu. Akorde koji se nalaze u istoimenom tonalitetu suprotnog tonskog roda posmatramo kao varijantne, jer deluju na prožimanje istoimenog tonaliteta, tj. na prožimanje dura i mola. Npr. ako se umesto prvog stupnja u C-duru (akord c-e-g) koristi akord as-c-es ili akord es-g-b, to su onda varijantni akordi (akordi iz c-mola), jer se koriste umesto prvog stupnja, a nalaze se u istoimenom tonalitetu suprotnog tonskog roda i samim tim dovode do prožimanja dura i mola.

Romantičari rade na širenju tonaliteta („što ih je upropastilo“ – komentar mog tadašnjeg profesora harmonije 🙂  )

Zbližavanje i uzajamno prožimanje istoimenog dura i mola može se sresti istorijski još mnogo ranije, kod akorada koji su bili zajednički za dur i mol:

Pozni romantičari, List, Vagner, Frank, uvode u muziku sve medijante. Medijantno se zamenjuju I, IV i V stupanj. Kao medijantni zamenici upotrebljavaju se ovog puta, osim hromatskih tercnih srodnika, i prividni (skriveni) tercni srodnici. Sve sekvence, transpozicije, modulacije, ponavljanja odvijaju se po velikim i malim tercama. Sve modulacije odvijaju se pomoću tercnog srodstva.

Eliptična razrešenja vantonalnih dominanti su vrlo česta. Vrlo česte su i upotrebe hromatskih figuracija, slobodna, zakasnela, opisna razrešenja van akordskih tonova. Vrlo česta su i tzv. slučajna sazvučja, nastala pri samostalnom kretanju glasova.

Jedna od osnovnih odlika romantične harmonije (pored širenja tonliteta pomoću medijantike) bila je zamagljivanje, tj. prikrivanje tonaliteta. Npr. kompozicije ne počinje i ne završava se toničnim akordom.

Sve je bilo prožeto i svodilo se na hromatiku. Uporedo sa obimnim korišćenjem hromatike, kompozitori nacionalnih škola koriste i motive iz folklora, narodne muzike, a sa tim u vezi, i jednostavnu dijatoniku arhaičnog prizvuka i modalne harmonije. Modalne lestvice zauzimaju posebno mesto.

  • Šopen: mazurke; lidijski, frigijski, eolski modusi iz poljske narodne muzike.
  • Grig: dorski, miksolidijski, lidijski modusi.
  • Musorgski i Rimski-Korsakov: prvi impresionisti.

Koriste se celostepene i umanjene lestvice, dvojstvo dijatonike i hromatike. Koloristički elementi (celostepene i umanjene lestvice) služe da muzici daju određenu boju. Musorgski i Rimski-Korsakov uticali su na razvoj impresionizma. S druge strane, tonalitet prezasićen hromatikom u delima zapadnoevropskih poznih romantičara (npr. Vagnera) morao je da se rastoči, a funkcionalni način razmišljanja potisnut je u pozadinu. U prvi plan stupa koloristička vrednost – boja akorda.

Na pragu XX veka javlja se Klod Debisi i njegova muzika, gde se više ne radi o dvojstvu, već o stapanju i istovremenoj primeni modusa i hromatike. Sem modusa koristi se i pentatonika, celostepene lestvice i lokrijski modus.

(slika preuzeta odavde)

15. априла 2009.

Post navigation

Harmonija u muzici XX veka → ← 12 čelista

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Modulacija po grupama

Sledi nastavak skripte iz harmonije: stepen kvintnog srodstva i modulacija u tonalitete I, II, III i IV grupe...

Harmonija u doba klasicizma

Kraj XVIII i početak XIX veka karakteriše arhitektonski princip, tako da harmonija postaje bitni konstruktivni element muzičkog oblika, što znači da se kadenca mora naći na kraju svake formalne celine ...

Muzička kultura prvobitne zajednice

U samom početku, muzika je bila u uskoj vezi sa magijom. Njena uloga bila je da pomogne da se neka radnja uspešno završi (npr. lov, ratni pohodi, prizivanje kiše ili lepog vremena...). Takva muzika je obično bila povezana sa plesom...

Harmonija u doba baroka

Evropska muzika do XVII veka bila je zasnovana na starocrkvenim lestvicama - modusima. Do tog vremena nije se znalo za dur i mol, za tonalitete, ...

Dijatonska modulacija

Sredstva dijatonske modulacije su svi dijatonski, tj. lestvični akordi koji se mogu naći u duru, molduru i u sve tri vrste mola. To su durski, molski, umanjeni i prekomerni trozvuk, kao i sedam četvorozvuka...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder