Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Kapriciozna diva

  • Putovanje kroz vreme

Australijska operska pevačica, sopran, Dejm Neli Melba (Nellie Melba), rođena je na današnji dan – 19. maja 1861. godine. Njeno pravo ime bilo je Helen Porter Mičel, ali ga je promenila zbog karijere. Ime Melba izabrala je zato što asocira na ime njenog rodnog grada – Melburn.

Melba je smatrana primadonom Kraljevske opere u Londonu, a njeni honorari morali su da budu uvek bar za šiling veći od honorara ostalih pevača. Melbini koncerti bili su pravi kulturni spektakli. Posećivala ih je uglavnom aristokratija, a sama umetnica bila je uvek okićena draguljima i obučena u glamurozne haljine poznatih kreatora. Jednom prilikom, kada je pevala u operi Oskara Hamerštajna u Njujorku, sala je bila prepuna, iako je iste večeri u Metropolitenu pevao slavni Enriko Karuzo. Bila je prva australijanka koja se pojavila na naslovnoj strani magazina Time – u aprilu 1927. godine.

Pošto je kao dobrovoljac učestvovala u Prvom svetskom ratu, Melbi je Britanski viteški red (Order of the British Empire) dodelio titulu Dame Commander of the British Empire i Dame Grand Cross of the British Empire. Titula Dame (staroengl. = dama /dejm/) ekvivalentna je tituli viteza.

Uprkos anđeoskom glasu, Melba je bila poznata po svojoj temperamentnoj naravi. Vrlo često bi menjala odluke u poslednjem trenutku, a umela je i da namerno zaseni ostale soprane u toku predstave, kako bi zadobila svu pažnju. Jednom prilikom, kada je trebalo da peva prilikom otvaranja zgrade Parlamenta u Kanberi, odbila je da nastupi jer je stajala na betonu. Morali su da joj donesu tabak novina na koje je stala i tek onda zapevala himnu. Njeno opravdanje za sve postupke bile su jednostavne reči:„Ja sam Melba“ – svaka dalja rasprava bila je izlišna.

I pored njene kapriciozne naravi, Melbu su ipak poštovali. Puno je pomogla mladim i neafirmisanim pevačima. Dugo je podučavala na Konzervatorijumu u Melburnu, tražeći „novu Melbu“. Svoje lične kadence prosledila je Gertrudi Džonson, a za mladu Stelu Pauer smatrala je da ima glas sličan njenom. Stelu su čak i prozvali „mala Melba“, ali ona ipak nije bila toliko ambiciozna – vrlo brzo se udala, rodila dete i ostavila karijeru solo pevačice.

U Australiji Melbu pamte po seriji „oproštajnih“ koncerata, koje je održala u periodu između 1920. i 1928. godine. Tamo čak postoji i izreka: „oprašta se više nego Melba“.

Neli Melba umrla je u 69-oj godini, od sepse, za koju se sumnja da je izazvana ranijom plastičnom operacijom lica. Povorka na sahrani bila je duža od jednog kilometra, a vest o njenoj smrti bila je na svim naslovnim stranicama širom sveta. Čak je i na bilbordima u mnogim zemljama pisalo „Melba je mrtva“.

U Australiji postoji auto-put, koji nosi Melbino ime. Konzervatorijum u Melburnu je svoje ime promenio u „Melba Memorial Conservatorium of Music“ 1956. godine. Postoji predgrađe u Kanberi koje se zove Melba. Sve ulice u tom predgrađu nose nazive poznatih australijskih miuzičara. Melbin lik nalazi se i na australijskoj novčanici od 100 dolara.

(slike preuzete odavde i odavde)

19. маја 2008.

Post navigation

Hronologija klasične muzike → ← Nestašni dečak

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Pravo zanimanje

Njen otac bio je uspešni biznismen, a njeni baka i deka sa majčine strane bili su dirigent i operska pevačica. Kada je imala samo 5 godina, majka je počela da je uči sviranju na klaviru, a u sedmoj godini prvi put je bila u operi...

Fatalna opera

Svoju prvu simfoniju napisao je sa samo 16 godina, kao školski zadatak na Konzervatorijumu. Izgleda da je i sam Bize zaboravio na nju, tako da je ova simfonija otkrivena tek 1935. godine i momentalno je proglašena remek-delom...

Dve verzije

Srpski kompozitor i muzički pisac, Petar Konjović, gimnaziju je završio u Novom Sadu, a onda upisao Srpsku učiteljsku školu u Somboru, gradu koji je tada bio glavno žarište muzičkog života...

Mocartov učitelj

Sa samo 19 godina dobio je mesto kapel-majstora u Bolonjskoj crkvi, gde su njegove kompozicije odmah bile primećene. Na nagovor prijatelja, otvorio je školu za kompozitore, kroz koju je prošlo i nekoliko slavnih muzičara...

Oficir – muzičar

U svojim delima koristio je motive ruskog folklora i bajki. Pisao je opere, simfonijske poeme, simfonije, horska dela, kamernu muziku, dela za klavir i pesme. Svojom orkestracijom uticao je ne samo na svoje učenike, ...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Jozef на Seviljski berberin
  • Mina Božanić на Harmonija u muzici XX veka
  • Lea на Nesrećna pijanka
  • Milica Petrović на Muzička kultura starih istočnih civilizacija
  • Lea на Ko je najbolji?

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder