Moj svet muzike

i klasika može biti zanimljiva

  • Početak
  • Dobro došli
  • Svi tekstovi
  • Plejlista
  • O Mariji
    • Časovi klavira
  • Knjiga utisaka

Albinonijev „Adagio“ ?

  • Putovanje kroz vreme

Venecijanski barokni kompozitor Tomaso Albinoni (Tomaso Giovanni Albinoni) rođen je na današnji dan – 8. juna 1671. godine. Iako je u svoje vreme bio poznat po svojim operama, danas su ipak poznatija njegova instrumentalna dela.

Rođen je u porodici bogatog trgovca, a učio je violinu i pevanje. O njegovom životu se, zapravo, vrlo malo zna, što je čudno, uzevši u obzir da je u svoje vreme bio veoma poznat kompozitor, a vreme u kome je živeo je uglavnom dobro dokumentovano. Interesantno je da, za razliku od većine kompozitora njegovog vremena, Albinoni izgleda nikada nije bio pod patronatom crkve ili dvora, već je radio kao samostalni kompozitor, što mu je davalo veću slobodu u komponovanju.

Svoj Opus 1 Albinoni je 1694. godine posvetio Kardinalu Pjetru Otoboniju, koji je bio zaštitnik mnogih drugih kompozitora, među kojima je i Arkanđelo Koreli. Pretpostavlja se da je 1700. godine Albinoni radio kao violinista u službi Šarla IV, Vojvode od Mantove, kome je posvetio zbirku instrumentalnih kompozicija sa oznakom Opus 2. Njegov Opus 3 sastoji se iz popularnih svita, koje je posvetio Kozimu III od Medičija, Velikom Vojvodi Toskane.

Albinoni se oženio 1705. godine, a ubrzo zatim postao je poznat i cenjen kao operski kompozitor u mnogim gradovima širom Italije, uključujući i Veneciju, Đenovu, Bolonju, Mantovu i Napulj. Napisao je oko 50 opera, od kojih je 28 izvedeno u Veneciji u periodu između 1723. i 1740. godine. Osim opera, pisao je i instrumentalne kompozicije, i to do 1705. godine uglavnom trio sonate i violinske koncerte, a između 1705. i 1719. godine pisao je solo sonate i koncerte za obou.

Oko 1740. godine u Francuskoj je objavljena zbirka Albinonijevih sonata, koja je označena kao posthumni opus, jer se pretpostavljalo da je Albinoni već umro! Međutim, ispostavilo se da je on tada još uvek bio živ, ali je živeo u Veneciji, povučen i daleko od javnosti. Prema podacima iz parohije San Barnaba, Albinoni je umro 1751. godine, od dijabetesa.

Njegova instrumentalna dela privukla su pažnju i Johana Sebastijana Baha, koji je napisao najmanje dve fuge na Albinonijeve teme, a deonice basa iz Albinonijevih kompozicija često je koristio u harmonskim zadacima, koje je pisao za svoje učenike.

Za vreme Drugog svetskog rata uništena je Državna biblioteka u Drezdenu, u kojoj su bila čuvana, između ostalog, i Albinonijeva dela. Veliki deo tih kompozicija je izgubljen, zbog čega se malo zna o njegovom radu posle 1725. godine. Čuvenu kompoziciju „Albinoni Adagio in G minor“ napisao je zapravo Remo Điazoto (Remo Giazotto) 1958. godine, navodno prema fragmentima iz sporog stava Trio sonate Albinonija, koje mu je poslala Državna biblioteka iz Drezdena. Ova kompozicija je postala toliko popularna da se može čuti u verzijama za različite instrumente, kao i na filmu, raznim televizijskim emisijama i reklamama.

(slika preuzeta odavde)

8. juna 2008.

Post navigation

Začetnik „Ars nove“ → ← Samouk, a uspešan

Ostavite odgovor Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

CAPTCHA
Refresh

*

Dobijajte obaveštenja o novim tekstovima na blogu:
Loading

Pogledajte i ...

Poslednji madrigalista

Do svoje 40-te godine Monteverdi je pisao uglavnom madrigale - napisao je ukupno 9 knjiga madrigala. Iako danas stil prvih Monteverdijevih opera deluje primitivno, u svoje vreme on je smatran vrlo modernim kompozitorom...

Maestro kraljeve muzike

Okružen notama, instrumentima i knjigama o muzici u radnji svog oca, Elgar je sam učio muzičku teoriju. U 15-oj godini trebalo je da ode u Lajpcig kako bi studirao muziku. Međutim, zbog nedostatka finansija, morao je da napusti školovanje...

Izumitelj klavira

Bartolomeo Kristofori (Bartolomeo Cristofori di Francesco), italijanski graditelj instrumenata, rođen je na današnji dan, 4. maja 1655. godine. O njegovom detinjstvu i mladosti se malo zna. Sa 33 godine stupio […]

Čuveni izdavač

Diabeli je 1819. godine odlučio da pokuša da objavi jednu neobičnu zbirku varijacija. Napisao je kratak valcer i poslao ga svim važnijim austro-ugarskim kompozitorima tog vremena, kako bi svako od njih napisao po jednu varijaciju...

Usamljena pijanistkinja

Argentinska koncertna pijanistkinja Marta Argerič počela je da svira klavir sa samo tri godine, a već u osmoj godini imala je svoj prvi solistički koncert, na kome je izvela Betovenov Klavirski koncert br. 1, u C-duru...

Teme na blogu

  • Putovanje kroz vreme
  • Za radoznale
  • Opere i baleti
  • Malo muzike
  • Malo smeha
  • Kvizomanija
  • Dešavanja
  • Skripte
    • Harmonija
    • Muzički oblici
    • Istorija muzike
  • Blogovanje

Komentari

  • Serafim na Legenda o nastanku molskih lestvica
  • Petar Petrovic na Prepoznaj instrument
  • Vukasin Knezevic na Prepoznaj instrument
  • Marija na Oblici starogrčke muzike
  • Taki na Oblici starogrčke muzike

Oznake

Alanja Albinoni Betoven Bize BlogOpen Brams Britn Carmen Chopin Debisi Dvoržak d`Alber E.T.A. Hofman Elgar Faure Hajdn harmonija Hačaturjan Hendl Holst Istorija muzike J. S. Bah Kabalje List Maskanji Mocart muzički oblici Paganini Pavaroti Persl Planete Pučini Rahmanjinov Ravel Rosini Satie skripte Stravinski Vagner Venoza Verdi Čajkovski Šostakovič Štraus Šuman

FB drugari

Druženje uz muziku

* Letnji muzički kamp *

Družiciranje

za decu koja već sviraju, ali i za decu koja ne sviraju, ali žele da probaju

* Note *

  • Boris Tarakanov
  • Easy sheet music
  • Free scores
  • Free sheet music guide
  • Free sheet music library
  • IMSLP
  • Majina nototeka
  • Sheetz Box

* Muzika *

  • Espresso muzičke skripte
  • Goranova klasa klavira
  • Majina klasa klavira
  • Music games
  • Muzika u dokolici
  • Sopranov muzički blog
  • Šta da slušam danas
  • Teorija muzike
  • Volim operu

Arhiva tekstova

Powered by WordPress | theme Layout Builder